U protekle tri i pol godine, Ministarstvo kulture je izdvojilo deset i pol milijuna kuna za obnovu Dvorca Veliki Tabor čija je obnova trajala 15 godina. Tim povodom Veliki Tabor posjetio su ministar kulture Berislav Šipuš, pomoćnica ministra Sanja Šaban, Mario Braun, ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda koji je u cijelosti izvodio radove, zamjenica ravnatelja Blanda Matica, Ferdinand Meder, predsjednik Upravnog odbora HRZ-a te pročelnica Konzervatorskog odjela u Krapini Lana Križaj i ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja Vlasta Krklec.
U razdoblju posjeda obitelji Ratkaj koji ga drži do 1793. godine, Veliki Tabor poprimio je svoj današnji izgled. Radi se o najstarijoj i najbolje sačuvanoj kasnosrednjovjekovnoj stambenoj građevini u kontinentalnom dijelu Hrvatske s kasnogotičkim i renesansnim arhitektonskim detaljima.
Od 2013. do 2015. godine provedeni su građevinsko – obrtnički, instalaterski i restauratorski radovi u unutrašnjosti svih polukružnih kula, spojnog krila između Palasa i sjevernog krila te unutrašnjosti I kata sjevernog krila u čijem je prizemlju ulaz i prolaz u dvorište Dvorca. Obnovljeni su podovi prema povijesnim nalazima, međustropna konstrukcija od drvenih greda s podom od drvenih dasaka. Rekonstruirani su i restaurirani svi otvori s kamenim i drvenim okvirima vrata i puškarnica sa stolarijom, ožbukani su i obojeni unutarnji zidovi svih kula s izuzetkom prizemlja istočne kule, sanirana je dvorišna drvena galerija u zapadnom dijelu dvorišta, zamijenjeni dotrajali dijelovi drvene građe, ograde i poda, izvedeno je i novo drveno stubište sa galerije, poveden sustav takozvanog „temperiranja”, odnosno suvremeni sustav zagrijavanja žbuke cijevima kojima cirkulira topla voda.
Inače, cjeloviti radovi obnove započeli su 2000. godine radovima konstruktivne sanacije dvorišnih, zidanih arkadnih trijemova, zgrade Palasa te sanacijom zidova i polukružnih kula s pripadajućim krovištima. Ti su radovi završeni krajem 2011. godine. Oni su obuhvatili i uređenje plohe dvorišta, koje će se zbog različitog korištenja, manifestacija i potreba invalida, većim dijelom popločiti kamenim pločama nepravilnog oblika, a obnavlja se također i bunar za koji je izvedeno novo kameno krunište s drvenom nadgradnjom. (Mladen Mandić)