Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar u Krapini je s ukupno 27 lovozakupnika potpisao ugovore o zakupu lovišta za razdoblje od 1. travnja 2016. do 31. ožujka 2026.
S obzirom na to da je 2015. godina bila posljednja godina trajanja zakupa zajedničkih otvorenih lovišta, lovozakupnici s područja KZŽ podnijeli su u zakonskom roku zahtjeve za produljenje ugovora.
– Člankom 30, stavkom 4 Zakona o lovstvu propisano je da se Ugovor o zakupu zajedničkih lovišta može na zahtjev lovozakupnika produljiti za isto razdoblje, u suglasnosti s Ministarstvom poljoprivrede, ako u proteklom desetogodišnjem razdoblju nisu podneseni optužni prijedlozi za određene prekršaje propisane Zakonom o lovstvu – rekao je zamjenik župana Anđelko Ferek-Jambrek.
Savjesni i odgovorni lovci
Župan Kolar istaknuo je zadovoljstvo što je 27 lovozakupnika, od ukupno trideset u županiji, zadovoljilo kriterije, svoj posao obavljalo savjesno i odgovorno te je stoga županija u mogućnosti dati u zakup lovišta pod istim uvjetima i po istoj cijeni kao i prije deset godina.
– Suradnja između Lovačkog saveza KZŽ i Županije izuzetno je dobra. Radi se o odgovornim ljudima i mogu slobodno reći da je kod njih onaj “uzgoj i zaštita divljači“ puno prije samog izlova, što se vidi kroz sve aktivnosti provedene u proteklih desetak godina – rekao je Kolar. Istaknuo je kako ukupna površina svih zajedničkih otvorenih lovišta u KZŽ iznosi 119.960 hektara, a lovištima koju su predmet ugovora pripada 107.229 hektara. Ukupni iznos lovozakupnine od 27 lovozakupnika je 194.270 kuna, od čega 40 posto ide u proračun RH, a 60 posto u proračun KZŽ. Iz proračuna KZŽ dio novaca vraća se lovcima za uzgoj i zaštitu divljači.
Kako doznajemo od predsjednika Lovačkog saveza KZŽ Ivana Halapira, lovozakupniku iz Petrovskog još nije istekao Ugovor, stoga će potpisivanje Ugovora sa županijom, također najvjerojatnije pod istim uvjetima kao i prije deset godina, biti održano tek sljedeće godine.
Problem divljači na cesti
Tu su i dva lovozakupnika, iz Marije Bistrice i Velikog Trgovišća, koji nisu stekli uvjete, stoga je za njih raspisan natječaj putem kojeg su u zakup dobila lovišta, ali po cijeni 5-6 puta većoj od ostalih društava.
– Tijekom njihovog rada bilo je nekih situacija te je lovna inspekcija procesuirala određene postupke. Iako su sudske presude u korist lovačkih društava, po nama se radi o čudnoj situaciji pa su ta dva lovišta išla na javni natječaj, po dosta nepovoljnim uvjetima – objasnio je Halapir.
Iz razgovora s predsjednicima lovačkih društava, doznajemo kako je trenutno najveći problem šteta koju divljač uzrokuje na vozilima i na usjevima, a koju su dužna platiti upravo lovačka društva, što nije praksa u Europskoj uniji.
– Lovozakupnina za naše lovačko društvo iznosi 6 tisuća kuna. Štete od divljači u prosjeku iznose oko 50 tisuća kuna godišnje – rekao je Davor Gredičak, predsjednik Lovačkog društva “Mokrice” iz Oroslavja, istaknuvši kako se nada da će se zakonska regulativa ubrzo promijeniti, jer to nije problem samo zagorskih lovaca, nego lovaca cijele Hrvatske.