Rasprava o spuštanju cijene najma poslovnog prostora u Kneippovoj zgradi, ponovo je potegnula pitanje uređenja cijelog prostora Hušnjakovog, za što se, moraju tražiti dozvole autora Muzeja krapinskih neandertalaca, arhitekta Željka Kovačića i paleontologa Jakova Radovčića, barem oni tako tvrde. A te tvrdnje autora Muzeja već godinama izazivaju negodovanje gradske vlasti, budući da je prostor na Hušnjakovom u gradskom vlasništvu.
– To je apsurd, da mi ne možemo odlučivati što ćemo sa svojom zemljom, rekao je vijećnik Nenad Sikirica (HNS), čime je “povukao za jezik” gradonačelnika Gregurovića.
Turistički magnet
– Ja taj slučaj doživljavam vrlo emotivno. Još od kada se kod Nalazišta postavio onaj, kako su oni tvrdili, “gnom”, i kada su dizali medijsku hajku, a samo zato jer se njih nije pitalo i jer oni nisu u tome sudjelovali. E, pa ta se šestmetarska skulptura pračovjeka pokazala jednim od najboljih turističkih magneta, svi zastaju pred njom da se fotografiraju. To je najbolji turistički proizvod u Krapinsko – zagorskoj županiji posljednjih godina. I mislim da je bilo dosta da nam taj dvojac uvjetuje naše poteze na Hušnjakovom. Poslali smo stoga dopis u Ministarstvo kulture i u Muzeje Hrvatskog zagorja, tražimo na uvid kakvi su se to ugovori potpisali s Kovačićem i Radovčićem. Okidač za to bile su izjave Kovačića s proslave rođendana Muzeja krapinskih neandertalaca, objasnio je gradonačelnik Gregurović.
Podsjetimo, arhitekt Željko Kovačić rekao je na proslavi rođendana Muzeja da bi što hitnije trebalo ući u realizaciju druge faze s dodatnim sadržajima jer posjet Muzeju iz godine u godinu opada. Dodao je kako su on i paleontolog Jakov Radovčić autori cijelog projekta, da su spremni na svaki oblik suradnje s Gradom Krapinom koji je vlasnik zemljišta, ali da kao autori neće dozvoliti da se bilo što radi bez njihovog pristanka i to po cijenu da cijela stvar na kraju završi i na sudu.
Takva tvrdnja Željka Kovačića ugrožava namjeru Grada da krene u projekt rekonstrukcije, odnosno revitalizacije Kneippovog lječilišta, barem onako kako su to u Gradu zamislili.
U čemu je problem?
– Što im mi smetamo? Ja ne znam u čemu je problem. Mi smo autori i imamo autorska prava. Napravili smo projekt koji je Grad davno platio, a mi ga razradili, Jakov Radovčić i ja. Ideja prapovijesnog parka na Hušnjakovom je naša, ona je na papiru, idejni projekt postoji i to je za nas završena priča. Mi smo ti koji su izmislili Muzej zbog kojeg je 600.000 ljudi došlo u Krapinu, a ni bivši gradonačelnik Horvat, niti sadašnji Gregurović ih pritom nisu ni potapšali po ramenu, a to je moglo promijeniti gradsku privredu. Još jednom, ne razumijem u čemu je problem? Zar smo mi nešto loše napravili? Ja mislim da smo napravili nešto savršeno. A u isto vrijeme, u tih šest godina Grad nije napravio ništa. Pa mi da smo to napravili negdje vani, držali bi nas kao kap vode na dlanu, a ne kao neke huligane. Autori imaju autorska prava. Neka se gradonačelnik i gradska vlast odluče, živimo li mi u pravnoj ili u divljoj državi, rekao nam je arhitekt Kovačić na upit o njegovom ugovoru s Muzejima Hrvatskog zagorja.
– Za dogovor smo, ali ako neće biti po našem, idemo na sud. Pa kakva je to suradnja? Mislim da nam je svima interes da se cijelo Hušnjakovo brdo stavi u funkciju turizma. Da se razumijemo, ja sam uistinu ponosan na krapinski Muzej, on je vrhunski, svjetski proizvod. Ali to ne znači da autori tog Muzeja smiju Gradu uvjetovati sve ostalo – što i kako raditi na gradskom zemljištu, što smijemo ili ne smijemo na “svojem” Hušnjakovom. Krajnje je vrijeme da se to raščisti, zaključio je gradonačelnik Gregurović.
