Epidemija COVID-a 19 uzdrmala je gotovo sve djelatnosti, a poduzetnici i obrtnici, neki više, neki manje, muku muče s prilagodbom “novom normalnom” i usklađivanju svog poslovanja s propisanim epidemiološkim mjerama. Ministar zdravstva Vili Beroš razljutio je prošlog tjedna vlasnike teretana i fitness centara, kada je izjavio kako su upravo ta mjesta nova žarišta koronavirusa. Iz odbora za sport Udruge “Glas poduzetnika” odmah su se pobunili, navodeći kako se svi fitness centri, teretane i sportske dvorane drže preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a kako je riječ o prostorima s puno manjom fluktuacijom osoba u usporedbi s drugim mjestima, smatraju kako je upitna zaraza na takvom mjestu. Također ističu da kao predstavnici poduzetnika i obrtnika tog sektora, ne znaju ni za jedan slučaj zaraze na tim mjestima.
Da bismo provjerili kakvo je zaista stanje na terenu, posjetili smo popularnu krapinsku teretanu “Mega Gym”, gdje nas je dočekao 33-godišnji vlasnik Matija Kerep.
Kako smo doznali, on se fitnessom bavi već 18 godina, dakle, od 15. godine života, a nakon što je završio tečaj za instruktora individualnog fitnessa, napokon je bio spreman pokrenuti vlastiti posao, onaj u kojem toliko uživa.
– U posao sam ušao zahvaljujući mom prijatelju koji je vlasnik ovog objekta, u kojem se nalazi i kafić, i želja mu je bila otvoriti teretanu. Poznavajući mene kroz dugi niz godina, moje iskustvo i rad na tom području, ponudio mi je da vodim teretanu – otkriva nam Matija.
Odluka i karakter
Teretana je otvorena u travnju 2018. godine i ubrzo se popularizirala među ljubiteljima tog oblika rekreacije iz Krapine i okolice, a danas ima čak i dečkiju iz Slovenije koji ondje vježbaju.
Epidemija koronavirusa virusa nakratko ih je izbacila iz takta, ali Kerep ističe kako su se brzo i vrlo uspješno prilagodili novonastaloj situaciji.
– Bilo je teško, ali mi je vlasnik prostora izašao u susret, čime mi je uvelike olakšao i na čemu mu zahvaljujem. I drugi poslovni partneri su izašli u susret tako da smo to uspjeli prebroditi i nastavili smo s radom, možda čak i bolje nego prije. Naravno, ima ljudi koji su se preplašili i odustali, no ima i onih koji su upravo zbog koronavirusa krenuli u teretanu jer žele živjeti zdravije, steći kondiciju, pa čak i imati zdravija pluća da bi lakše prebrodili virus ako se zaraze – ističe.
Pitali smo ga i kako komentira navode da su teretane potencijalna žarišta koronavirusa.
– Suvremena fitness industrija općenito je daleko prije bilo kakvog koronavirusa koristila dezinfekcijska sredstva. Teretane se nikad nisu samo čistile, nego su se od samog početka dezinficirale, i sprave, i svlačionice, i dezinficijensi su od uvijek na različitim točkama u teretani da bi si klijenti mogli sami dezinficirati spravu. Osvješteni su, bili su to i prije epidemije, pa bi uvijek dezinficirali za sobom spravu na kojoj su se oznojili i slično. Ne smatram da bi teretane mogle ugroziti bilo čije zdravlje. Ljudi drže razmak, na sreću, imamo veliki prostor i možemo primiti velik broj ljudi u isto vrijeme. Korona ili ne, uvijek su prisutni razni virusi koji se mogu dobiti i u kafiću i u crkvi. Primjerice, ja ne znam kad su se u crkvi do sada koristila dezinfekcijska sredstva, štoviše, svi su na ulazu u crkvu stavljali ruku u istu “posudu”, dok se u teretani dezinficijens koristi oduvijek. Stoga ne vidim razliku između okupljanja u teretani mladih ljudi koji su željni sporta i zdravog načina života i okupljanja starijih koji su željni svog mira i molitve u crkvi – kaže vlasnik krapinske teretane, koja ima 64 mjesta za vježbanje, a pohađaju je klijenti od 16 do 72 godine.
– Dolaze nam i stariji koji su u mnogo boljoj kondiciji nego većina mladih. Najvažniji su čovjekova odluka i karakter. Kod nas je dolazilo mnogo ljudi koji su ostvarili odlične rezultate, ali su iz nekog razloga jednostavno stali i vratili se na početak. Zato uvijek ponavljam da je jedini način za ostvarenje cilja, ne odustati. A čak i kad se ostvari željeni cilj, još je možda teže održati se na tome, odnosno, nastaviti s novostečenim navikama – ističe naš sugovornik.
On sa svakim novim korisnikom prođe sve sprave i svakog individualno nauči kako pravilno izvoditi svaku vježbu, tako da nakon nekog vremena svatko može sam trenirati.
Zagorska kuhinja
– Većina trenira sama, a ja sam uvijek tu za savjet, i vezano uz trening i vezano uz prehranu. Nije dovoljno samo učlaniti se u teretanu, da bi se postigao određeni cilj, potrebno je promijeniti način života. Bilo kakve dodatno kretanje izvan teretane tome će doprinijeti, bilo da se radi o igranju s djecom, šetnji kroz park i slično. Ja sam s ljudima dok su oni ovdje u teretani, ali vrlo je važno ono što se odvija vani, bilo vezano uz prehranu, bilo vezano uz druge aktivnosti. Sve navike koje su ljude dovele do situacije u kojoj se trenutno nalaze, trebalo bi polako micati i ubacivati neke druge – kaže Kerep.
Pitali smo ga i smatra li zagorsku kuhinju “problematičnom” za održavanje dobre forme, s obzirom na to da su Zagorci poznati kao pravi gurmani koji vole uživati u mesu i dobroj kapljici.
– Nemam običaj previše ograničavati ljude u prehrani. Istina jest da neki imaju brži, a neki sporiji metabolizam, ali tijelo troši kalorije ako je u kretanju. Mi koji treniramo možemo si dozvoliti razne šećere i slatkiše, hamburgere i pizze jer smo svjesni da ćemo tjelesnom aktivnošću to potrošiti. Znači, ne mora netko izbaciti hamburgere iz života da bi došao do cilja, nego mora biti svjestan da će te kalorije potrošiti jedino tjelesnom aktivnošću. Ne mora to biti teretana, dizanje utega niti trčanje, dobrodošlo je bilo kakvo kretanje tijela – doznajemo od Matije.
Zanimalo nas je i koliko su uopće Zagorci zainteresirani za rekreaciju i održavanje kondicije i dobrog izgleda.
– Iako ima dosta zainteresiranih, moram priznati da još uvijek briga o zdravlju i izgledu tijela nije toliko ušla u mentalitet naših ljudi. Svi smo različiti… Nekome je prioritet imati skupocjeni automobil ili mobitel, brendiranu odjeću, radije nego na neki teži način doći do takozvanog izdvajanja u društvu. Percepcija ljudi je pogrešna pa mnogo njih ne želi ni krenuti, bilo zbog srama ili nedostatka vremena. Naravno, mi nikad ne osuđujemo niti ne procjenjujemo ljude na temelju njihova izgleda. Ono što zaista čini razliku, jest to što neki krenu i ne odustanu, a neki ne žele ni krenuti. Najvažnije je držati se svoje riječi i svojih odluka. Tu smo da pomognemo svima u ostvarenju bilo kojeg cilja koji se tiče zdravlja, sporta i dobrog izgleda – poručuje.
Šest mjeseci
Dobri rezultati mogu se, kaže, vidjeti već nakon šest mjeseci, ukoliko je osoba ustrajna. Korisnici koji održavaju svoju formu, tonus mišića, kondiciju, dolaze minimalno tri puta tjedno, dok oni željni boljih i većih rezultata, moraju dolaziti četiri do pet puta tjedno.
– Ima dečkiju i djevojaka koji dolaze sedam puta tjedno. Rijetki su, ali ima i takvih – kaže Kerep, te dodaje kako je odnos muškaraca i žene među korisnicima njegove teretane otprilike pola – pola, odnosno, tek je nekoliko posto više muškaraca.
Teretana ima dvokratno radno vrijeme, ujutro od 8 do 12 i navečer od 16 do 22 sata zatim subotom od 12 do 20 i nedjeljom od 8 do 12 sati, pa Kerep ističe kako zaista svatko može prilagoditi odlaske u teretanu svom radnom vremenu i dnevnim obavezama.
Svi oni koje je ovaj članak potaknuo da napokon učine pozitivan pomak u svome životu, moraju jednostavno doći na adresu Velika Ves 10A, upisati se i isti dan mogu početi trenirati. U istoj zgradi nalazi se i kafić i hostel s pet soba, a teretana ima i svoju saunu, koja također pomaže u postizanju boljih rezultata, ali i opušta mišiće nakon treninga.
Dakle, epidemiološki uvjeti su zadovoljeni, radno vrijeme je prilagođeno klijentima, važno je samo donijeti pravu odluku i ustrajati.
– Pozivam ljude koji žele učiniti korak više, istaknuti se zdravijim izgledom tijela, a samim time i zdravijim duhom, da se učlane. Neki dolaze jer žele isklesano tijelo, neki iz dosade, neki zato što se žele odmaknuti od dosadne rutine, neki zato što im je teretana ispušni ventil od posla… Nebitan je razlog, najvažnije je da se bavite tjelesnom aktivnošću, pa zašto ne onda odabrati teretanu? – zaključuje Matija Kerep. (Jelena Jazbec)
