U ponedjeljak nešto prije ponoći na državnoj cesti DC74 u naselju Gorjak došlo je do klizanja terena s desne strane, u smjeru rasta stacionaže, i zatrpavanja ceste. Iz tog razloga, na tom dijelu cesta je zatvorena za sav promet. Aktiviranjem klizišta, velika količina zemljanog i kamenog materijala s brda kliznula je preko ceste. S obzirom na to da je uklanjanje materijala s ceste bilo najavljeno za petak, poslali smo upit Hrvatskim cestama, a njihov odgovor prenosimo u cijelosti.
“Zbog velike površine, a samim time i velike mase koja klizi, te uzimajući u obzir tekuće stanje predmetne klizne mase, angažirane su stručne službe u vidu geomehaničara, geologa i geodete, koji su izašli na teren te se očekuje njihovo izvješće.Na temelju izvješća odlučit će se kada i kako se materijal može maknuti s ceste, a da se ne ugrozi sigurnost sudionika u prometu.
Pregled lokacije klizišta izvršen je u trenutku, kada se pokrenute mase tla u klizištu još nisu potpuno umirile, pa se u takvom trenutku teško može predvidjeti u kojem smjeru će se dalje razvijati klizište. Ono što nam nalaže da budemo oprezni u tim procjenama, jest vizualno ustanovljena visoka vlažnost pokrenute velike mase tla, kao i brzina kojom se destabilizirala padina. Daljnje ponašanje klizišta sigurno će ovisiti o meteorološkim uvjetima u sljedećim danima. Ono što se moglo ustanoviti vizualno, i to s dostupnih mjesta, a odnosi se na tlocrtni oblik klizišta, upućuje na to da se može očekivati daljnje bočno širenje klizišta u gornjoj zoni i njeno razrahljivanje. Na taj način ta zona moći će primati sve više vode iz denivelacije strmog odrona u čelu klizišta, kao i od budućih oborina koje se mogu očekivati. U čelu klizišta stvorila se denivelacija viša od pet metara, na kojoj se može vidjeti stratifikacija pokrenutog tla. Bočnim širenjem klizišta u njegovoj gornjoj zoni, stvorit će se mogućnost pomaka uz brijeg čela klizišta, a time će se dovesti u pitanje stabilnost prometnice na rubu klizišta. U zoni čela klizišta denivelacija terena je široka preko 200 metara, s vjerojatnom tendencijom povećanja dužine zbog mogućeg bočnog širenja klizišta.
U srednjem dijelu klizište se, vjerojatno zbog određene morfologije terena i raslinja, naglo sužava, što dovodi do novog zbijanja i prignječivanja materijala i daljnjeg povećanja vlažnosti tla te se ono sve više pretvara u nešto slično plastičnom toku. U peti klizišta širina klizišta je od 30 do 50 metara, a tlo je sve više nagurano i izuzetno je vlažno, što upućuje na to da se u zoni klizišta nalaze još uvijek velike količine vode koja se sporo drenira. Tlo je u svom naguravanju u zoni pete klizišta dostiglo visinu od dva metra te onemogućilo daljnje korištenje prometnice. Dužina klizne plohe ima vijugavi oblik toka i iznosi preko 400 metara.
Gore izneseno viđenje o sadašnjem stanju na klizištu, kao i neke prognoze o mogućem ponašanju padine u bliskom vremenu, može se smatrati samo informacijom stvorenom vizualnim očevidom. Upravo zbog toga, pristupili smo geotehničkim istražnim radnjama s ciljem izrade projektne dokumentacije sanacije padine. S obzirom na sve okolnosti, uključujući i opasnost daljnjeg klizanja predmetne mase, cesta će do daljnjega ostati zatvorena za sav promet“, kažu iz Hrvatskih cesta.
