– Što će biti s Bandićevim kadrom koji je još uvijek prisutan u županijskim ustanovama i ostalim tijelima županijske vlasti, s obzirom na to da su ti ljudi nametnuti još u prošlom sazivu od strane pokojnog zagrebačkog gradonačelnika i onih koji su tada bili u Skupštini, kao i njihovog vođe Anđelka Topolovca? Svaki dan gledamo što se dešava u Zagrebu i kako to rješava gradonačelnik Tomašević, kako će se to riješiti u Krapinsko – zagorskoj županiji – pitanje je kojim je počeo, doduše i završio jer je bilo jedino po toj točki, aktualni sat 2. sjednice Županijske skupštine KZŽ koja je održana u krapinskoj sportskoj dvorani. Uputio ga je vijećnik Romeo Vincelj županu Željku Kolaru.
“Nema ih, niti će ih biti”
– Bandićevih kadrova u Krapinsko – zagorskoj županiji nema, nije ih bilo, niti će ih biti. Sve ravnateljice i ravnatelji koji su izabrani, izabrani su legalnom procedurom, dobili su povjerenje upravnih vijeća i nadzornih odbora i tako će biti dalje. Pročelnici koji rade u upravnim odjelima rade svi već duže vrijeme i nitko nije član Stranke rada i solidarnosti – MB 365 – rekao je Kolar, dodajući da prelasci iz stranke u stranku pojedinih vijećnika, koji su se dešavali u prošlom mandatu, nisu utjecali na rad Županijske skupštine. Na to mu je Vincelj replicirao i istaknuo ravnatelja Županijske uprave za ceste KZŽ Stjepana Sirovca kao perjanicu politike kadroviranja u vrijeme dok je Milan Bandić imao velik utjecaj, između ostalog, i u Krapinsko – zagorskoj županiji.
– Stjepan Sirovec ima moju punu podršku, čovjek radi sjajan posao, ima odličnu suradnju s gradonačelnicama i načelnicama, a njegovo izvješće jednoglasno je prihvaćeno na Županijskoj skupštini. Što se mene tiče, on će taj posao raditi i dalje – zaključio je Kolar, dodajući da su njemu najvažniji projekti bitni za Zagorje, a ne pojedinci i privatni interesi.
Uslijedili su izvještaji o radu u prošloj godini i financijski izvještaji REGEA-e, Integriranog prometa zagrebačkog područja, Vatrogasne zajednice KZŽ, zagorskih zdravstvenih ustanova, Poduzetničkog centra KZŽ i Krapinsko – zagorskog aerodroma. Dakako, najzanimljivija točka bila su izvješća ravnatelja zagorskih zdravstvenih ustanova, koje su sve, osim Ljekarni KZŽ i gotovo neznatno Dom zdravlja KZŽ, proteklu godinu završile u minusu.
Povećanje plaća
Tako je Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana u izvještajnom razdoblju ostvarila je ukupni prihod od 166.128.677 kuna, što je za 5,0 posto više u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Taj prihod ne uključuje primitke od HZZO-a u iznosu od 16.516.680 kuna, kao ni uplatu HZZO-a za podmirenje obveza prema dobavljačima za lijekove i potrošni medicinski materijal i to u iznosu od 8.046.562 kune. S druge strane, izdaci bolnice bili su 186.699.075 kuna, od čega su izdaci za zaposlene iznosili 115.964.518 kuna i veći su za 10,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Financijski rezultat Bolnice za izvještajno razdoblje je manjak prihoda u odnosu na ukupne izdatke i to u iznosu od 20.570.398 kuna. Na dan 31. prosinca 2020. godine u bolnici je bilo zaposleno 656 djelatnika (516 zdravstvenih i 140 nezdravstvenih), a prosječna neto plaća iznosila je 8350 kuna.
Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice u izvještajnom razdoblju ostvarila je ukupni prihod u iznosu od 106.040.445 kuna, a rashode 139.641.293 kune, pa je vidljivo da je u promatranom razdoblju ostvaren manjak od 33.600.848 kuna. Izdaci za bruto plaće i nadoknade te ostali izdaci za zaposlene, kojih je krajem prošle godine bilo 775 (od čega 509 zdravstvenih djelatnika), iznose 104.347.025 kuna, a prosječna neto plaća iznosila je 6931 kunu.
Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice ostvarila je ukupni prihod u iznosu od 40.522.928 kuna, a rashode od 50.776.189 kuna te je ostvarila manjak prihoda nad izdacima u iznosu od 10.253.261 kunu. U Bolnici je krajem godine bilo zaposleno 183 djelatnika, od čega 127 zdravstvenih, a prosječna neto plaća iznosila je 7067 kuna.
Dom zdravlja Krapinsko – zagorske županije ostvario je ukupni prihod u iznosu od 56.993.672 kune, dok su rashodi bili 56.971.586 kuna, čime je završio u plusu 22.086 kuna. Krajem prošle godine bilo je zaposleno 304 djelatnika, od čega 218 zdravstvenih, a prosječna neto plaća iznosila je 7063 kune.
Zavod za hitnu medicinu KZŽ ostvario je ukupan prihod od 31.031.575 kuna, a rashode od 31.509.388 kuna, čime su godinu završili u minusu od 477.813 kuna. Krajem prošle godine imali su 153 zaposlena, od čega 112 zdravstvenih djelatnika, a prosječna plaća iznosila je 9047 kuna.
Zavod za javno zdravstvo KZŽ ostvario je ukupni prihod u iznosu od 11.465.933 kune i rashode od 12.317.194 kune, dakle, u izvještajnom razdoblju ostvaren je manjak prihoda nad izdacima u iznosu od 851.261 kunu. U prosincu 2020. bilo je zaposleno 57 djelatnika, od čega 40 zdravstvenih, a prosječna plaća bila im je 8689 kuna.
Kao, što smo napomenuli, Ljekarne KZŽ poslovale su pozitivno, pa su tako ostvarile ukupne prihode u iznosu od 44.173.814 kune, a rashode od 42.475.496 kuna, što je plus od 1.698.318 kuna. Krajem prošle godine bilo je zaposleno 34 djelatnika, od čega 27 zdravstvenih, čija je prosječna plaća iznosila 8025 kuna.
Kad ćemo kupiti MR?
Vijećnik Domovinskog pokreta Davor Dretar u raspravi je naglasio zabrinjavajuće brojke u zagorskom zdravstvu.
– Kada se ove brojke stave jedna kraj druge, stvarno zvuče zabrinjavajuće. Sukladno pojavi pandemije i svih ostalih problema koje ima hrvatsko zdravstvo, možemo reći da je ovo daleko od onoga čime bismo mogli biti imalo zadovoljni. Naravno, rješenja ne možemo donijeti sami jer se događaju puno više od naše razine odlučivanja. Činjenica je da cjelokupni zdravstveni sustav u Hrvatskoj ni stoji na zdravim nogama. Pozitivan primjer su Ljekarne KZŽ, koje su uspješno pokrile manjak prihoda od HZZO-a prilagodbom uvjetima na tržištu, minimaliziranjem broja zaposlenih i uvođenjem mjera štednje i rezultat se odmah vidi. Međutim, rashodi za zaposlene u Ljekarnama KZŽ iznose 14 posto izdataka, dok u nekim ustanovama to ide do 40, 50, pa i do 70 posto, što jasno pokazuje da je sustav opterećen ogromnom izdvajanjima za osobna primanja, a opet s druge strane, nedostaju nam kadrovi, što ukazuje da jako puno trošimo na plaće, a ljudi nam tim plaćama nisu zadovoljni. Mislim da moramo početi razmišljati kako pronaći rješenja za budućnost – kazao je Dretar te još jednom postavio pitanje o tome kada će Opća bolnica Zabok kupiti vlastiti MR uređaj.
– Znamo da je besplatno dostupan samo hospitaliziranim pacijentima, ostali će ili platiti, ili čekati na red u državnim bolnicama, a znamo koliko su redovi čekanja dugi – pojasnio je pitanje Dretar te pohvalio i postotak procijepljenosti odraslog stanovništva u KZŽ od 32,4 posto, što je najviše u Hrvatskoj, ali i dalje, kaže, izuzetno malo.
– Imamo zanimljiv prijedlog da se ljudi koji se cijepe počaste ulaznicama za naše toplice, međutim svi zajedno možemo i moramo raditi na motivaciji ljudi da se cijepe, jer nažalost, najavljuje nam se novi val za jesen – zaključio je Dretar.
HDZ-ov Ernest Svažić kazao je da je razumljivo da su Covid okolnosti doprinijele takvoj financijskoj situaciji, međutim, kaže to je samo jedan dio problema.
– Drugi dio je u tome da zagorske specijalne bolnice samo do 14 posto svog prometa ostvaruju na tržištu, dok neke druge specijalne bolnice u drugim županijama na tržištu ostvaruju već i preko 50 posto svog prometa i naravno da su u boljoj poziciji. Također, u Varaždinskoj županiji već su ostvareni neki projekti koji kod nas još nisu, primjerice, bolnica u Varaždinskim Toplicama je kompletno energetski sanirana i naravno da je njena tržišna pozicija bolja nego ona Opće bolnice Zabok – kazao je Svažić.
Cijepite se!
Župan Kolar prije nego što je odgovorio na pitanja i primjedbe, iskoristio je priliku da se još jednom zahvali svim zagorskim zdravstvenim djelatnicima jer je pandemija Covida-19 njima jako zakomplicirala ionako teške uvjete rada i sigurno im nije bilo lako.
– Zbog toga čitavo vrijeme i apeliram na sve stanovnike Krapinsko – zagorske županije da se cijepe, jer vidjeli smo da u smo u jednom trenutku zbog velikog broja hospitaliziranih u Općoj bolnici Zabok morali otvoriti i u specijalnim bolnicama u Krapinskim i Stubičkim Toplicama. Sve je to utjecalo na poslovanje tih ustanova jer nisu mogle ispuniti limit, a s druge strane, povećani su sami troškovi medicinskog materijala. Međutim, nije ključ u tome, već u tome što ovaj sustav ne funkcionira, takvo financiranje njega je neodrživo. To znamo svi u Hrvatskoj, međutim, oni koji donose odluke, a siguran sam da i oni to znaju, ne poduzimaju ništa. Ne mislim samo na ovu Vladu, već i na one prije nje. Mi donosimo ‘vatrogasne’ mjere, a ne rješavamo probleme sustavno. Dakle, ne možemo povećavati plaće ljudima ako nismo osigurali sredstva, to se ne radi. Da, treba povećati plaće u zdravstvu, ali treba i za to osigurati sredstva. Ne možete kroz jedan period povećati plaće za 30 posto, a osigurati sredstva za 15 posto i tako samo na plaćama raditi mjesečni gubitak od 1,2 milijuna kuna. Mislim da se takvo što ne bi moglo dogoditi u privatnom sektoru, a ako odgovorno radimo, onda se ne može dogoditi ni u javnom sektoru. Mi u Županiji ne utječemo na limite, a iz godine u godinu donose se limiti koji su premali i jednostavno ne pokrivaju sve troškove bolnica. Međutim, opet nikome ništa. Jednom moramo reći da su cijene zdravstvenih usluga premale, nisu realne i nešto oko toga možemo napraviti. I onda mi danas raspravljamo o financijskom poslovanju zdravstvenih ustanova, a na tri ključne stvari koje reguliraju čitavo financijsko poslovanje, mi uopće nemamo nikakvog utjecaja. To jednostavno moramo promijeniti, jer u pravu je ministar financija Marić kada kaže da bi on najradije sve te silne milijarde duga HZZO-a i zdravstvenih ustanova prema dobavljačima odjednom riješio, međutim ako ništa ne promijenimo i ako nema reforme zdravstva, za godinu dana će sve ponovno biti isto. To jednostavno ne bi smjela biti dnevno – politička tema, nego konsenzus da ovaj sustav ne valja i da idemo graditi neki novi na realnim osnovama. U svakom slučaju, čim prije priznamo da smo u ozbiljnom problemu i počnemo ga rješavati, bit će nam svima lakše – zaključio je Kolar.
Nema zakinutih
Ravnatelj Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana Tihomir Vančina istaknuo je da je Covid, osim u gospodarstvu, uzrokovao velike probleme i u poslovanju bolnice, jer se osim onog zdravstvenog dijela, gdje su se čitavo vrijeme zbrinjavali i Covid pozitivni i ostali pacijenti, odrazio i na prihode i rashode.
– Mogli ste vidjeti da je poslovanje nešto lošije nego 2019. godine, ali napominjem da je OB Zabok naspram cijelog bolničkog sustava u zemlji jedna od uspješnijih bolnica. Naravno, s računovodstvenim minusom od 20 milijuna kuna i s povećavanjem rashoda za zaposlene preko 10 milijuna kuna, ne mogu biti zadovoljan, međutim, nažalost, ja kao ravnatelj ne mogu utjecati na te stvari. Volio bih da se sustav promijeni. Ja sam ekonomist i pokušavam sve gledati kroz brojke i znao sam već godinu dana prije da će se ovo dogoditi jer smo dobili parametre po kojima smo ulazili u 2020. godinu. Takav sustav nije održiv i mora se mijenjati – objasnio je Vančina. Dodao je da, kada bi proknjižili sve prihode, uključujući i prihode od HZZO-a, taj gubitak bio bi oko četiri milijuna kuna.
Dodao je da su u jeku drugog vala pandemije imali velik broj pacijenata koji su bili na respiratoru, od 220 kreveta, 108 je bilo popunjeno Covid pacijentima, cijela intenzivna je postala Covid intenzivna, preko 80 ljudi bilo je na respiratorima te se ovom prilikom zahvalio svim djelatnicima bolnice koji su svojim entuzijazmom i voljom te nadljudskim naporima uspjeli održati zdravstvenu zaštitu.
– Moram napomenuti da uz sve te silne Covid pacijente nitko tko je došao u bolnicu i tko je trebao nešto hitno i bitno, od operacija, pretraga, nje bio zakinut. Mi smo u polikliničkom dijelu liječili 300.000 pacijenata, a Krapinsko – zagorska županija ima 130.000 stanovnika. Nije pao ni broj operacija, što znači da smo radili veliki posao, ali isključivo zahvaljujući entuzijazmu liječnika, medicinskih sestara i nemedicinskog osoblja. Zato apeliram i ovim putem da se građani cijepe, kako bismo mogli početi normalno živjeti. Jer ovo nije bilo normalno, svi koji smo u sustavu iscrpili smo se u kratkom vremenskom periodu i stvarno nam je dosta. Imamo sreću što naši djelatnici nisu u skafanderima po ovim vrućinama iznad 35 Celzijevih stupnjeva, to bi bilo neizdrživo. Molim građane da budu svjesni sebe, svojih bližnjih, prijatelja, a onda se sve to pretače i na gospodarstvo, apeliram da se cijepe – zamolio je Vančina.
Kaže kako je procijepljenost djelatnika u njegovoj bolnici 68 posto, odnosno više od 450 djelatnika, s time da je više od 250 njih preboljelo Covid.
– Mi smo na dosta visokim brojkama što se tiče procijepljenosti, s time da svakim danom ljudi postaju sve svjesniji i netko od djelatnika se cijepi. Samo zajedničkim snagama možemo doći do brojke koja će omogućiti kolektivni imunitet – objasnio je Vančina.
Prostor već pripremljen
Odgovorio je vijećniku Dretaru na upit o nabavci MR uređaja:
– Mi smo cijelu priču započeli 2020. godine kada je sedam milijuna kuna za kupnju MR uređaja rezervirano od strane Ministarstva zdravstva. Obveznici smo javne nabave i postupak traje do dan danas jer smo u procesu javne nabave imali dva puta žalbu i dva puta poništenje javnog natječaja. Natječaj je ponovno objavljen i dalje je u tijeku, mi moramo poštivati procedure. Nadam se da ćemo kroz taj proces proći čim prije, naravno da je nama u interesu da imamo MR, međutim ne smijemo zaboraviti da svim našim pacijentima kojima je potrebno omogućavamo MR u našoj partnerskoj ustanovi, bolnici Sv. Katarina. Tako da što se tiče pružanja zdravstvene zaštite, nema nikakve panike, ali naravno da će nam biti lakše organizirati radiološku službu kada će MR biti u našoj bolnici. Naime, mi smo za uređaj, koji je inače ogroman, već osigurali prostor, napravili magnetski kavez, kako bismo ga mogli nakon potpisivanja ugovora i prilikom isporuke smjestiti. Taj je prostor, koji je dakle spreman, uređen je decentraliziranim sredstvima Krapinsko – zagorske županije – odgovorio je Vančina.
Inače, na dnevnom redu sjednice našli su se i Prijedlog odluke o stjecanju nekretnina po smanjenju temeljnog kapitala Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije d.o.o. i davanju istih u zakup Zagorskoj razvojnoj agenciji, zatim prijedlog I. izmjena Programa javnih potreba za obavljanje djelatnosti Hrvatske gorske službe spašavanja Stanice Zlatar Bistrica za 2021. godinu te prijedlog zaključka o predlaganju dva člana, odnosno članice Nadzornog odbora trgovačkog društva Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije.
