Istraživanje Statističkog ureda EU pokazalo je da čak 91 posto hrvatskog stanovništva živi u nekretnini nad kojom ima i vlasništvo, a to je 21 posto više od europskog prosjeka, čime su Hrvati pri samom vrhu u Europi kada je u pitanju vlasništvo nad kućama ili stanovima. Zauzimamo visoko treće mjesto koje dijelimo s Mađarima, a ispred nas su jedino Rumunji i Slovaci, piše Poslovni.hr.
Isto tako, iznad europskog prosjeka smo i po postotku stanovništva koje živi u kućama. I dok europski prosjek iznosi 53, u Hrvatskoj čak 78 posto stanovništva živi u kućama. Više vlasnika kuća od nas ima jedino u Irskoj (92 posto). U Španjolskoj, Latviji i Estoniji mnogo su popularniji stanovi.
Također, prosječni stanovnik Europske unije unutar svoje nekretnine na raspolaganju ima 1,6 soba, dok najviše imaju stanovnici Malte koji raspolažu s 2,3 sobe po ukućaninu. Hrvati su ovdje ipak pri dnu ljestvice s 1,2 sobe po osobi. Isto tako, u hrvatskim, poljskim i slovačkim kućama u prosjeku živi i najviše ljudi, njih troje, dok u prosječnoj europskoj kući živi dvoje ljudi.
Istraživanje je obuhvatilo i one kuće koje postanu pre velike za roditelje nakon što djeca isele. Takvih je kuća najviše na Malti i Cipru (oko 70 posto), te u Irskoj (63 posto). Europski je prosjek 32 posto, a u Hrvatskoj je takvih kuća svega 13 posto.
Provjeravalo se i stanje nekretnina u kojima ljudi stanuju, a podaci govore da u Europskoj uniji 2020. godine svoju kuću nije moglo zagrijati 8,2 posto stanovništva, 1,5 posto ljudi nema toalet, tuš ili kadu, a problem s krovom koji curi ima 13,9 posto europskog stanovništva. U Hrvatskoj vodu propušta gotovo 10 posto krovova, 5,7 posto domova se ne može dobro zagrijati, a toalet, tuš ili kadu nema svega 0,7 posto hrvatskog stanovništva.
