Hrvatska broji 3.888.529 stanovnika, od kojih u Krapinsko-zagorskoj županiji živi 120.942 stanovnika što je za 11.950 stanovnika manje nego što je to bilo 2011. godine, istaknuto je na konferenciji za medije, koju su u Dvorcu Bračak održali krapinsko – zagorski župan Željko Kolar i županijska pročelnica za opću upravu Silvija Profeta – Fabijančić, koja je izvijestila je kako su na području KZŽ na teren sveukupno izašla 223 popisivača i 27 kontrolora te da ukupna financijska naknada za KZŽ iznosi 1.810.000 kuna.
Istaknuto je da se broj kućanstava smanjio za 7,40 posto te danas iznosi 3109, a broj stambenih jedinica umanjen je minimalno – za 0,36 posto i iznosi ukupno 62.275.
Najveći i najmanji padovi
Gledajući statistiku, predvodnik u najmanjem padu broja stanovnika u kategoriji općina je Novi Golubovec s 16,8 posto, slijedi Lobor s 15,50 posto, a treće mjesto zauzela je općina Petrovsko s 14,31 posto. U kategoriji gradova, najveći pad broj stanovnika s 12,76 posto zabilježen je u Klanjcu, slijedi ga Pregrada s 9,72 posto te Zlatar s 8,9 posto.
Promatrajući jedinice lokalne samouprave, najmanji pad stanovnika evidentiran je u općini Stubičke Toplice s 2,5 posto, nakon koje slijedi Tuhelj s 3,33 posto, a iduća mjesta zauzeli su grad Zabok s 3,51 posto, Oroslavje s 4,86 posto i Donja Stubica s 6,14 posto, dok sjedište Krapinsko -z agorske županije ima pad od 927 stanovnika što je 7,43 posto.
Da stanje nije dobro, potvrdio je i župan Željko Kolar.
– Nažalost, nemamo ni jedan grad, ni jednu općinu na području KZŽ koja bi imala povećani broj stanovnika. Naselje Sljeme u općini Stubičke Toplice, Sutinske Toplice u općini Mihovljan i Šušelj Brijeg u Krapini, mjesta su bez i jednog stanovnika – rekao je Kolar, priznajući kako su rezultati popisa lošiji nego što se očekivalo.
Deveti u RH
– Naše projekcije su bile između 10.500 i 10.800 stanovnika, a to je ipak nešto više od onoga što smo očekivali. Ono što jest pozitivno, je da je prosjek RH 9,25 posto i da smo mi, kada rangiramo grad Zagreb i 20 županija, na devetom mjestu po najmanjem padu broja stanovnika i zadnji koji smo ispod prosjeka RH. Kada kompariramo s našim prijateljskim županijama, županijama s kojima smo potpisali Razvojni sporazum, onda je Varaždin na 8,92 posto što je tu negdje s našim postotkom, Međimurci su nešto bolji sa 6,98 posto, Koprivničko-križevačka županija bilježi 12,5 posto, a Bjelovarsko-bilogorska s 14,59 posto – detaljno je objasnio Kolar i istaknuo da ima i nešto pozitivno:
– Imamo porast novorođene djece, prema ukupnom broju novozaposlenih u desetak godina sedma smo županija u RH po broju novootvorenih radnih mjesta – kazao je Kolar i dodao kako je pregršt podataka proizašlo iz popisa, a koje bi valjalo analizirati.
Ono što svakako treba naglasiti jest kako je pred nama razdoblje donošenja novih mjera koje će demografski minus pretvoriti u plus. Idući popis stanovništva provodit će se 2031. godine, a kako ističe i vjeruje Kolar, provođenjem mjera Hrvatska će zasigurno popraviti svoju demografsku sliku.
– Jasno je da se upalila crvena žaruljica što se tiče demografske obnove RH, a isto tako moramo napraviti nacionalni plan zadržavanja stanovništva, odnosno stopirati migracije ljudi iz RH prema drugim zapadnoeuropskim zemljama. Vlada bi se trebala koncentrirati na to kako da podignemo visinu prosječne plaće u RH i kako da zadržimo mlade ljude koji su sada ovdje i da ne odlaze van, ali isto tako i one koji će završiti školovanje u budućem razdoblju. Kad te mjere jasno definiramo, možemo se koncentrirati na mjere kako mlade ljude koji su se iselili vratiti u Hrvatsku. Raditi mjere za povrat ljudi koji su otišli, a da nemamo mjere kako zadržati ljude koji su sada mladi i koji razmišljaju o odlasku, nije dobro – zaključuje Kolar.
Apel Vladi
– Pozivam Vladu i premijera da jedna od točaka dnevnog reda bude, a što ću ja i pisati i danas poslati, analiza popisa stanovništva i mjera koje svi zajedno moramo poduzeti da bi sljedeći popis stanovništva bio bolji, da spriječimo iseljavanje i da postavimo mjere koje bi bile primamljive ljudima koji su otišli da nam se vrate. Također, trebamo riješiti popis birača. U KZŽ imamo 120.924 stanovnika, a po zadnjem popisu birača 108.036. To nije normalno, nije objektivno i ministarstvo ima sada jasne podatke svih segmenta i treba to uskladiti. Ono što ja, kao župan mogu obećati je da ćemo i dalje davati maksimalnu podršku našem gospodarstvu, otvarati nova radna mjesta, dizati prosječni osobni dohodak jer smo tu strahovito skočili. Na početku 2011./2012. godine bili smo 17-a županija po prosječnom osobnom dohotku u RH, a sada smo treći. To je ogroman iskorak – osvrnuo se Kolar i naglasio kako provođenje politike na području KZŽ nikako nije razlog odlaska mladih.
Završio je sa statistikom broja rođenih, odnosno umrlih.
– Budući da je u KZŽ mortalitet veći od nataliteta to je manjak u odnosu na 2011. godinu. Naime, u maticu rođenih upisano je 11.003 novorođenih, a u istom razdoblju u maticu umrlih upisano je 18.987 osoba, što je razlika od 7984, a kako je istaknuo Kolar, broj ljudi koji odlaze iz KZŽ iz godine u godinu je sve manji. (Marta Čaržavec)
