Prije točno 42. godine je u 15 sati i pet minuta u bolnici u Ljubljani u 88. godini života preminuo Josip Broz Tito, jedan od najpoznatijih Zagoraca na svijetu, velika povijesna ličnost, predvodnik antifašističkog pokreta i osnivač pokreta Nesvrstanih.
Tim je povodom danas u njegovoj rodnoj kući u Kumrovcu održana svečana obljetnica njegove smrti kojoj su nazočili brojni ugledni gosti.
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Franjo Habulin istaknuo je da su ime Josipa Broza Tita i pojam ‘antifašizma’ nedjeljivi.
Revolucionar
– To je prvo i osnovno i od toga treba uvijek krenuti jer Tito je jedan od onih revolucionara i vojskovođa koji je na prostoru Europe vodio najuspješniji i najorganiziraniji pokret otpora protiv nacifašističke okupacije. Ono što je ostavio su tekovine i vrijednosti antifašističke borbe, ostavio je slobodnu državu, a konačno i slobodnu Hrvatsku, najprije u sastavu Jugoslavenske federacije, a danas i samostalnu europsku državu. Dakle, za njim je ostala sloboda, jednakost, ravnopravnost, mirotvorstvo i socijalna pravda. To je ono što treba isticati, a to su najveće i najvažnije tekovine, ali isto tako i najznačajnije i najvažnije demokratske vrijednosti i dan danas – rekao je Habulin.
Načelnik Kumrovca Robert Šplajt rekao je kako su Kumrovčani iznimno ponosni što je Tito bio upravo iz Kumrovca i što će zauvijek biti dio mjesta.
– Danas obilježavamo 42. godine od smrti jednog od najpoznatijih Kumrovčana, Zagoraca, jednog od najpoznatijih hrvatskih, ali i svjetskih ličnosti, a za nekoliko dana bit će i 130 godina od njegova rođenja. Htio bi tu naglasiti da ovih dana ne dižemo prevelike tenzije, ne želimo nikakve zavade između lijevih i desnih, želimo da ovdje dođu ljudi koji ga se po dobrom sjećaju i koji imaju dobre misli što se tiče našeg najpoznatijeg Kumrovčanina, a oni koje to muči neka ovih dana ostanu podalje Kumrovca – poručio je Šplajt.
Načelnik se osvrnuo i na prijetnje koje su bile upućene kroz medije.
– Bilo je javnih prijetnji preko medija da će kuća biti minirana i da će nestati s lica zemlje. Policija je poduzela sve korake koji su bili potrebni, objekt se pojačano čuva i čuvat će se u narednim danima te sam siguran da će ovo ostati samo na verbalnim prijetnjama – rekao je Šplajt.
Predsjednik zagrebačkog SDP-a Viktor Gotovac istaknuo je kako se Gradska organizacija danas ovdje našla nakon dugo vremena, a vratili su se s posebnim razlogom.
Hrvatski identitet
– Zapostavili smo neke stvari jer smo zaboravili tko smo, a kada ne znate tko ste, onda najčešće ne znate ni kuda idete. Prošlo je vrijeme da bi SDP bježao od prošlosti koja nam je silno važna za budućnost. Došli smo ovdje jer je ovo ideja na kojoj je nastala socijaldemokracija u Hrvatskoj i nismo došli prigodno, nego s razlogom i namjerom. Došli smo reći tko smo i što smo, što je pravo domoljublje i što je prava ideja suverenosti koja je ostvarena upravo u vrijeme kada je ovaj čovjek u Drugom svjetskom ratu na neki način postavio temelje ove države. On i svi oni koji su se tada kao partizani s antifašističkom idejom borili za pobjedu, borili su se i izborili za Hrvatsku, a u Domovinskom ratu ta je pobjeda podcrtana i te su granice još jednom naznačene. Ovo je uistinu hrvatski identitet i oni koji vole Hrvatsku, moraju voljeti hrvatsku prošlost i hrvatsku suverenost, a one počinju odavde – poručio je Gotovac.
Krapinsko – zagorski župan Željko Kolar istaknuo je kako će oni koji ne žele priznati istinu, reći da ni ne znaju što se te godine dogodilo, niti gdje su bili, a da 99 posto ljudi točno zna gdje se tog 4. svibnja prije 42 godine u 15 sati i pet minuta nalazilo.
– To je jednostavno, u tom trenutku, bilo i normalno. Otišao je jedan svjetski velikan, vođa antifašističkog i partizanskog pokreta u Drugom svjetskom ratu. Čovjek koji je 1948. godine Staljinu rekao ne, koji je osnovao Nesvrstane. Ustav iz 1974. godine je zapravo na neki način Republici Hrvatskoj dao jednu vrstu državnosti na koju smo se kasnije pozvali, a u Domovinskom ratu, kao što je rekao i kolega Gotovac, to smo zabetonirali – zaključio je Kolar.
