Danas se obilježava Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima 20. stoljeća (nacizma, fašizma, komunizma) poznat i kao Dan crne vrpce. Na stratištu Lepa Bukva i u Crkvi Muke Isusove u Maclju, a u organizaciji Zaklade predziđe kršćanstva – Zagreb, obilježavanje započelo komemoracijom i paljenjem svijeća žrtvama komunističkog režima, a prisutnima se obratio upravitelj Zaklade predziđe kršćanstva kao i član upravnog odbora, ali i predstavnici hrvatskih državnih vlasti. Središnjem obilježavanju nazočila je i Udruga Macelj 1945. te župa sv. Jurja mučenika Đurmanec.
Zaklada predziđe kršćanstva
U Hrvatskom je saboru 23. kolovoza 2011. godine proglašen kao Dan sjećanja na sve žrtve totalitarnih režima, a slijedom rezolucija. U prvom redu Vijeća Europe koja je donesena 2006. godine, a zatim je donesena Rezolucija u Europskom parlamentu 2009. godine, s ciljem svijesti o totalitarističkom, komunističkom sustavu. Parlamentarna skupština vijeća Europe odlučno je osudila počinjene totalitarne komunističke režime u razdoblju od 1945. do 1990. godine te izrazila suosjećanje, razumijevanje i priznanje žrtvama tih zločina. Prema riječima upravitelja Zaklade predziđe kršćanstva Damira Borovčaka, parlamentarna skupština europskog vijeća pozvala je sve komunističke i postkomunističke stranke u svojim država članicama, a koje to još nisu učinile, da ocijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost te da se jasno distanciraju od režima i potpuno jasno osude.
– Takve stranke postoje i kod nas, čak i u Hrvatskom saboru. Nitko ih ne proziva, niti poziva na jasnu osudu bivšeg Titovog jugokomunističkog režima. One i danas podržavaju radikalnu komunističku ideologiju i kriju se iza blasfemije lažnog antifašizma. One su potakle da se petokrake svih boja naglo razmnože posvuda oko nas, dok se hrvatski grbovi povijesno, neznanstveno, ali zato ideološki komunistički diskvalificiraju. Mnoge su zemlje osudile obilježja i službe komunizma, a je li to učinila Hrvatska? Prosudite sami. Mi smatramo da je Hrvatska daleko od distanciranja od zločina totalitarnog komunističkog režima. Hrvatska je prekrivena masovnim grobnicama koje su nam ostavili Titovi komunisti – rekao je Borovčak, poentiravši kako je taj cjelokupni zločinački program danas prešutan. O ideologiji, režimu, zločincima i njihovim vođama danas se ne piše.
– Mjesto na kojem se danas nalazimo, mjesto je udruženog zločinačkog pothvata, ovo je mjesto natopljeno hrvatskom krvlju. Udarac, ˝klekni˝, ˝majku ti tvoju˝ i metak u potiljak. Tako se to odvijalo 4. i 5. lipnja 1945. godine ovdje na ovom mjestu. Masovne egzekucije bez presuda. Klaonica bez milosti – rekao je Borovčak.
Fatalna pogreška
Ivan Jaklin, član upravnog odbora Zaklade predziđe kršćanstva i glasnogovornik udruge Macelj 1945. koja djeluje po načelu blaženog kardinala Alojzija Stepinca koji je 6. listopada 1946. godine kazao ˝Vi ste učinili fatalnu pogrešku što se pobili svećenike. Narod vam to nikad neće zaboraviti.˝
– Udruga djeluje po načelu ˝Mržnja ne, osveta ne, želimo istinu dostupnu javnosti˝. Pored svih okolnosti i nerazumijevanja sa svih strana danas želimo utvrditi Stepinčevu poruku – poručio je Jaklin.
Izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, Zdravka Bušić podsjetila je kako je u jednoj jami pronađeno preko 20 svećenika i bogoslova, a u grobnici ima preko 11.000 kostiju koje su nađene. U okolnim šuma, po procjenama ljudi koji se sjećaju, prema onome što se do danas istražilo, sigurno su još deseci tisuća posmrtnih ostataka ljudi koji ovdje mučki ubijeni.
– Moramo čuvati uspomenu na to jer mogli bi se ovdje sjetiti i riječi svetog Tome Akvinskog “Ovo je bilo zlo, doista zlo“. Zlo i zločin ne mogu se ničime opravdati, možemo se samo pokajati. Kako je sveti Toma Akvinski rekao “U samoj srži zla“. Kada dođete do same srži zla, tamo nećete moći ništa, apsolutno ništa i zato moramo čuvati uspomenu na ovo i mirno, na jedan način pomirbe kako nas je učio i pokojni predsjednik Tuđman jer da nismo imali pomirbu ne bismo stvorili hrvatsku državu i zato bih danas željela apelirati da zajednički promislimo kako i na koji način čuvati uspomenu na ove ljude, žrtve. Znati da je to bio zločin i ništa drugo – poručila je Bušić.
– Turgenjev je rekao da nekad, nažalost, u tom nužnom zlu, naša se svijest nekako formira da to prihvati, ali što se dalje udaljavamo, ono nužno postaje tako nužno. Ja bih rekla drugačije, ono postaje sve više zlo. Što je više bilo nužno? Pobijati ljude? Tako da se moramo prisjetiti svega toga i tih velikih misli koje su rekli i biti skromniji, uključujući i one koji su počinili to zlo. Ako su još živi, nadam se da su promislili o ovim svim velikim mislima – zaključila je Bušić.
Potoci krvi
Umirovljeni hrvatski general i političar Željko Sačić istaknuo je sljedeće:
– Svi zajedno smo potreseni. Svjedočili smo nevinim žrtvama totalitarističkog, komunističkog sustava i svaki građanin Republike Hrvatske mora zauvijek biti svjestan da hrvatsko društvo leži na velikim žrtvama, da su Hrvati prolili potoke krvi da dođu do svoje slobode. Nažalost, ’91. smo ponovili taj dio povijesti, ali na nama je da se istina nikad ne zaboravi i da svi zajedno onemogućimo da se ikad išta slično ponovi na ovim područjima. Neka naše generacije koje dolaze žive u miru i slobodi, u slobodnom životu, bez ikakvih ideologija koje su natopljene krvlju i protuljudski egzistirale.
Saborska zastupnica Karolina Vidović Krišto osvrnula se na nedostatak lica predstavnika najviših institucija vlasti što je, ističe, zabrinjavajuće.
– To je ujedno i odraz ove sadašnje vladajuće garniture koja očito radi protuzakonito na svim razinama vlasti, pa tako i u kontekstu sjećanja i njegovanja povijesnih činjenica. Citirat ću Papu Franju, ˝Nemate pravo zaboraviti svoju povijest, ne radi osvete, već radi mira˝ – zaključila je na kraju Vidović Krišto.
Na svečanom obilježavanju nazočio je i izaslanik ministra hrvatskih branitelja Mladen Gregurović koje je ujedno predstavljao i Grad Krapinu, načelnik Đurmanca Damir Belošević te načelnik Jesenja Dario Cvrtila. Po završetku obraćanja u Crkvi Muke Isusove u Maclju misno slavlje vodio je pather Božidar Nagy.
