U amfiteatru Srednje škole Krapina, u sklopu Tjedna kajkavske kulture, održano je svečano otvorenje jubilarnog 30. Zagorskog gospodarskog zbora na kojem će gospodarstvenici, obrtnici i OPG-ovi posjetiteljima prezentirati svoje usluge i proizvode. Zbor ostaje otvoren do subote.
Predsjednik Obrtničke komore Krapinsko – zagorske županije Darko Varga rekao je da su nakon dvije pandemijske godine, zagorski vrijedni obrtnici, poduzetnici i gospodarstvenici radili na inovacijama i novim proizvodima koji su predstavljeni na ovogodišnjem, dodajući da su novi proizvodi, novi izazovi jer se nalazimo u Europskoj uniji koja je veliko tržište.
-Vjerujem da s novim proizvodima mogu biti konkurentniji, da mogu privući kupce i upravo je ovaj sajam, mjesto susreta gdje se nalaze mnogi gospodarstvenici, gradonačelnici i načelnici. Imamo primjer proizvodnje didaktičkih igračaka i niza drugih proizvoda. Nije samo mjesto susreta, već i mjesto dogovaranja poslova. Vjerujem da će ovih dana svi izlagači na zboru, imati prilike dogovoriti poslove, svidjeti se posjetiteljima sa svojim proizvodima. Vjerujem da ćemo se i dogodine naći ovdje, no dogodine želim da naši obrtnici budu još inovativniji. Želim im puno uspjeha i da prebrodimo ovu krizu koja je neizvjesna jer teško je predvidjeti što će nam se sve događati. Kriza je novi izazov. Izazov i kriza je bila kada je došao COVID-19, no obrtnici su svojim znanjem, sposobnošću i vještinama pokazali da smo najžilaviji dio gospodarstva županije, te da mogu biti punitelji i nositelji proračuna, doprinositi društvu i gospodarstvu Krapinsko – zagorske županije – zaključio je Varga.
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Krapina Josip Grilec kazao je da se vidi neprekidni rast s malom amplitudom unutar nekih godina, istaknuvši da je prošla godina bila najbolja po ukupnom prihodu, dobiti, plaćama i s najmanjom nezaposlenošću.
– Imamo male i velike poduzetnike, no svi zajedno su veliki. Naša diviza je izvoz. Na tržištu ostvarimo pet milijardi kuna, 30 posto naše trgovine je izvoz. Ostvarili smo suficit od dvije milijarde i nešto. Ima nekoliko županija koje imaju veći izvoz, nego uvoz, a mi smo među njima. To sve ne bismo mogli ostvariti da nemamo dobre partnere, prije svega tržišta gdje izvozimo je Slovenija, Njemačka, Australija, Italija i Srbija. Prerađivačka industrija čini okosnicu, 40 – 45 posto je prerađivačka industrija, a 25 – 30 posto je trgovina – kazao je Grilec, pa nastavio:
-Dobri smo dobavljači za europske destinacije. To nam je pružilo priliku da se još jače pozicioniramo na europskom tržištu, ali ova i sljedeća godina bit će još izazovnije što se tiče energenata, prije svega dostupnosti i cijena. Pošto je kriza globalna, vjerujem da će se pronaći dovoljno znanja, mudrosti i htijenja u Bruxellesu da se ta kriza na neki način prilagodi, kako nebi došlo do propasti poduzetništva jer to bi bilo najgore što se može dogoditi. Vjerujem da će to biti na tragu onoga što mi poduzetnici želimo, ne trajno nam pomagati, već pokušati staviti bazne resurse na neki način u neku normalu, pod kontrolu – rekao je.
Radišni i skromni
Ovogodišnji parteri Zbora su Međimurci, a krapinsko – zagorski župan Željko Kolar rekao je da se za 30. obljetnicu, nije moglo izabrati boljeg partnera od Međimurske županije, istaknuvši da postoji sličan mentalitet ljudi, da su radišni i skromni, naučeni da ovise sami o sebi, dodajući da je gospodarstvo Međimurske i Krapinsko – zagorske županije, izvozno orijentirano, dodajući da župan Posavec i on razmišljaju o načinu povlačenja europskih sredstva, stoga je to bio logičan izbor.
Župan Kolar govorio je o krizi energenata, gdje cijene rastu, i do 500 – 600 posto.
-Nismo se još susretali s takvim izazovima. Vlada je prije sat – dva predstavila mjere koje su navodno ‘teške’ 21 milijardu kuna, ali koje još uvijek nismo uspjeli analizirati. Ono što je sigurno, to je da svi zajedno, Vlada, jedinice lokalne i regionalne samouprave te gospodarstvo trebamo sjesti, svi zajedno za stol, pokušati krizu svesti na najmanju moguću mjeru. Ono što bih predložio i ono što ću sutra reći predsjedniku Vlade prilikom njegovog službenog boravka u Krapinsko – zagorskoj županiji da pomognemo svima onima koji su ušli u investicije, da ih završe jer konzerviranje investicija, odustajanje od realizacije investicije na pola stvara ogroman problem, investitorima, izvođačima radova te krajnjim korisnicima – kazao je Kolar, pa dodao:
-Treba pomoći da svi koji su krenuli u investicije da ih završe, a da dobro analiziramo investicije koje smo planirali, da dobro vidimo sektore u kojima se oni nalaze i nakon toga zajednički procjenjujemo što je za investirati, a što nije. Možda je u ovom trenutku bolje pričekati proljeće, pa da vidimo kakva će biti situacija jer već ima veliki broj tvrtki koje više ne žele davati ponude, ne mogu garantirati cijene i u tim uvjetima je izuzetno teško investitorima i izvođačima radova, prema tome još jednom apeliram, završimo sve ono što smo započeli jer posljedice bi mogle biti nesagledive. Ako ne završimo projekt u Zaboku, Centar kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu, a hoćemo, koji će biti 140 milijuna kuna, a 96,6 milijuna kuna je bespovratnih sredstava, naravno da smo se kreditno zadužili 37 milijuna kuna da završimo tu investiciju. Međutim nismo to planirali, to znači da ćemo morati vjerojatno u sljedećih godina odustati od neke investicije koje smo planirali. Odustajanje od takve investicije značilo bi našu penalizaciju, doveli bi izvođače radova u tešku situaciju. Nažalost to se događa jer znate da je nekoliko velikih gradilišta u Zagrebu i ostalim dijelovima konzerviralo – kazao je.
Zajedničke vrijednosti
Međimurski župan Matija Posavec istaknuo je zadovoljstvo da je Međimurska županija partner.
-To prijateljstvo Međimurske i Krapinsko – zagorske županije se kroz godine vidjelo kroz turizam, enogastronomiju i neke zajedničke projekte i zato mi je drago da ovdje tu suradnju proširujemo i na gospodarstvo. Puno toga imamo zajedničko, a te naše zajedničke vrijednosti su bogatstvo cijelog sjevera Hrvatske – kazao je uvodno, pa istaknuo da Međimurska i Krapinsko – zagorska županija čine tri i pol posto Hrvatske, u stanovništvu čine 5,8 posto, u broju zaposlenih čine preko šest posto, a u izvozu osam posto, i to ako se uzme 2020. godinu koja je bila najteža.
-Također treba spomenuti da gospodarstvo tih dviju županija činilo je 4,5 posto ukupnog hrvatskog uvoza. Kad bi se te brojke preslikale na Hrvatsku, mi onda ne bi imali nikakvih problema s gospodarstvom i zato ja često govorim da je sjever Hrvatske gospodarstva lokomotiva zemlje, uz ostale županije koje tu spadaju. Također, što se tiče prerađivačke industrije, puno je toga koncentrirano u Zagrebu, ali je zanimljiv podatak da upravo sjever Hrvatske čini preko 35 posto gospodarstva prerađivačke industrije dok ja taj postotak u Zagrebu ispod 10 posto. To su brojke koje nam svima moraju dati vjetar u leđa i da zajedničkim snagama, uz potporu države i jedinica lokalne samouprave, možemo taj udar o kojem se već dugo govori, ublažiti koliko je moguće – poručio je Posavec.
Krapinski gradonačelnik Zoran Gregurović napomenuo je da je Zagorski gospodarski zbor neizostavan dio Tjedna kajkavske kulture, a da dobri rezultati, odnosno nikad manje nezaposlenih i nikad više zaposlenih, dobar su pokazatelj da krapinsko gospodarstvo odolijeva izazovima, ističući da je od svih gradskih poreza koji su se u Krapini mogli uvesti, uveden samo jedan – porez na ugostiteljske terase koji iznosi jednu kunu po kvadratu godišnje paušalno.
-Što se tiče komunalne naknade, među najnižima smo u Hrvatskoj, ali oni koji su najvažniji da bi do tih rezultata došli, su upravo naši gospodarstvenici i poduzetnici bez kojih se ne bi mogli pohvaliti da je nešto u našem gradu, županiji napravljeno – rekao je Gregurović.
