Hrvatska je u novu godinu ušla s novom službenom valutom – eurom. U zemljama koje su uvodile euro bio je udvostručen broj lažnih novčanica na tržištu, a kako piše HRT, najčešće se krivotvore one od 50 eura.
Iz policije pozivaju građane na oprez jer kažnjivo je i primanje krivotvorenog novca u dobroj vjeri, upozoravaju građane da veće novčane transakcije obavljaju preko financijskih institucija jer je to najsigurniji način. Najvažnija je zaštita sam papir, koji je izrađen od pamuka. Naime, zaštitna obilježja kod kune i eura su slična i imaju više razina – originalna novčanica mora šuškati i ima oznake koje možemo vidjeti bez povećala, infracrvenog svjetla i UVE svjetiljke, a među njima su vodeni znak i zaštitna nit.
– U papir je ugrađena zaštitna nit. Kada se gleda prema izvoru svjetlosti vidi se cijela nit, dok se gleda površinski, nit je isprekidana – pojasnio je Željko Brkić iz MUP-a, a izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a, Tihomir Mavriček, rekao je:
-Trebamo ih osjetiti, opipati jesu li one šuškave, nalikuju li na klasični papir, pa nam je to odmah neka vrsta upozorenja. Treba ih gledati prema izvoru svijetla, vidi li se prozirni registar, hologram, zaštitna nit i vodeni znak. Nakon toga trebamo zaokretati da vidimo druge elemente, dakle postoji li prelijevajuće boje, prelijevajuća nit. Tako će naši građani biti sigurni da nisu primili krivotvorinu – kazao je.
Pojasnio je da mjesta koja treba izbjegavati za kupovinu nove valute jer krivotvoreni se novac upravo na tim mjestima najčešće podmeće, su kafići, diskoklubovi i na tržnice.
– Za razliku od novčanica gdje imamo istu stranu lica i naličja za sve zemlje kod kovanica imamo nacionalne strane gdje svaka zemlja ima motive na nacionalnoj strani. Tu imamo strahovito puno kovanica na naličiju koje će se teško prepoznavati. Zato pažnju trebamo posvetiti kovanicama – istaknuo je.
U Europi se prosječno na mjesec otkrije 35.000 krivotvorenih novčanica, a na godinu ih je u optjecaju 420.000. Najčešće su izrađene u zemljama jugoistočne Europe, a kazna za prekršitelje je do deset godina zatvora.
-Tržište za taj krivotvoreni novac nije država proizvodnje, nego je uglavnom cilj veliko tržište Zapadne Europe, tako da se on proizvede u jugoistočnoj Europi, a središnja Europa je uglavnom odredišna. U tom smislu je Hrvatska tranzitna smjena, a sljedeći važni čimbenik za Hrvatsku je turizam, gdje u nekim trenucima imamo više turista nego domicilnog stanovništva – pojasnio je Brkić.
Hrvatska je turistička zemlja, stoga se očekuje rast broja krivotvorenih eura na tržištu.
– Procjenjujemo da će se iz opticaja i naših pričuva povući ukupno 500 milijuna komada novčanica i oko 5200 tona kovanog novca, odnosno procjenjujemo da će se vratiti oko milijardu i 140 milijuna kovanica rekao je Mavriček.
