Jeste li znali da na području Ivanščice i obližnjih Strahinjščice, Maceljske i Ravne gore raste čak 40 vrsta orhideja, među kojima je kod Žganog vrha otkrivena i nova vrsta za ovo područje, zbijenocvatni
vranjak? Otkrivene su i nove životinjske vrste za faunu Hrvatske, među kojima su dugorepi ljuskokrili konjic, osjetljiva europska vrsta, kao i primjerci transilvanijskog monaškog skakavca, za kojeg se smatralo da je izumro.
To je samo dio zanimljivih podataka iz knjige “Ivanščica – Strahinjščica – Maceljska gora – Ravna Gora: Park prirode na mjestu susreta Alpa, Dinarida i Panonskog mora?”, koja je u četvrtak predstavljena u
Lepoglavi. Događanje su zajednički organizirali Varaždinska županija i Grad Lepoglava, a knjigu je predstavio urednik mr. sc. Roman Ozimec.
Ideja od 1937.
Publikacija, koju je izdala Varaždinska županija, nastala je s ciljem da se javnosti ukaže na vrijednosti i posebnosti najviše planine sjevera Hrvatske i susjednih gora te na potrebu očuvanja tog posebno vrijednog prirodnog prostora, zbog čega je pokrenuta inicijativa za proglašenje parka prirode.
– Da bi smo nešto mogli i znali očuvati, to najprije moramo dobro upoznati. Iako sam smatrao da dobro poznajem svaki dio naše županije, kad su stizali radni materijali za ovu knjigu, vidio sam da sam bio u
zabludi. Tek tada sam uvidio kojim bogatstvima raspolažemo i koliko je vrijedno područje Ivanščice, Strahinjščice, Ravne i Maceljske gore, ali i koliko je važno da ga očuvamo. O potrebi zaštite ovog područja počelo se razmišljati još davne 1937. godine, kada je poznati prirodoslovac Franjo Koščec, član tadašnjeg Povjerenstva za zaštitu prirode, zapisao:
– Generacije će biti zahvalne ako im budemo znali sačuvati jedan kutić prirode”. Te njegove riječi su aktualne i danas, kad smo se više nego ikad prije približili zaštiti ovog područja kategorijom parka prirode – istaknuo je župan Stričak.
Ovo područje bilo bi 13. park prirode u Hrvatskoj, a po čemu je jedinstveno, iznio je urednik publikacije mr. sc. Roman Ozimec.
– Jedinstveno je po tome što ponajprije obuhvaća vrlo georaznoliko područje, čak pet masiva – Ivanščicu, Strahinjščicu, Maceljsku i Ravnu goru te dijelom Varaždinsko-topličko gorje, ali i izvore te dijelove pet
rijeka, Bednje, Krapine, Lonje, Plitvice i Sutle, zbog čega smo ga popularno nazvali “Park Petica”. Poseban je i po tome što se u njemu spajaju čak tri geotektonska područja, Alpik, Dinarik i Panonik – rekao je mr. sc. Ozimec.
Jedinstveni Trakošćan
Na tom području spajanja su prije oko 22 milijuna godina eruptirali brojni vulkani, a Gaveznica – Kameni vrh kod Lepoglave, danas je najbolje sačuvani fosilni vulkan u Hrvatskoj.
– Naš park nije “Jurski park”, ali je svakako paleontološki. Kod Radoboja su, primjerice, nađeni brojni fosili biljaka, školjaka, kukaca i riba, neki stariji od 10 milijuna godina. Zanimljivo je da je među njima i pradjed vinove loze, vrsta Vitis teutonica. Što sve danas živi u našem “Parku Petica” još upoznajemo i istražujemo, pritom nalazimo neočekivane vrste, neke nove za znanost, a neke iznenađujuće i za
znanstvenike – istaknuo je Ozimec.
Nisu to jedine posebnosti: u okviru budućeg parka se nalazi šest zaštićenih područja te deset područja ekološke mreže Natura 2000, što znači da su prirodne vrijednosti već prepoznate u našim, ali i u
europskim okvirima. Nigdje drugdje na sjeveru Hrvatske nema toliko špilja, jama i drugih speleoloških objekata, samo na Ravnoj gori ih je više od 40, među kojima su i spomenici prirode Mačkova špilja te
svjetski poznata špilja Vindija. Treba istaknuti i kulturno dobro od nacionalnog značaja – jedinstvenu cjelinu dvorca i park-šume Trakošćan.
Dozvoljene aktivnosti
– Zašto želimo uspostaviti ovaj naš park prirode? Osim što ovim vrijednim prostorom želimo što bolje upravljati, očuvati ga i prezentirati njegove vrijednosti našoj, europskoj i svjetskoj javnosti, na pitanje možda najbolje možemo odgovoriti definicijom parka prirode, koji je “prostor prirodne ljepote u kojemu su ljudske aktivnosti dozvoljene, ali bez narušavanja vrijednosti prirode” – zaključio je Ozimec.
Moderator događanja bio je dr. sc. Dragutin Vincek, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša, jedan od autora tekstova iz publikacije. Župan Stričak je zahvalio njemu, uredniku knjige mr. sc.
Romanu Ozimecu, kao i svim ostalim autorima tekstova, ravnateljici JU Priroda Varaždinske županije Sanji Kopjar te Dubravku Šinceku, Ivani Kušan, Nevenu Matočecu i Mišelu Jeliću. Dodajmo da su među brojnom publikom u lepoglavskom TKIC-u bili i gradonačelnici te načelnici s područja Varaždinske županije.
