Izložbom će se, povodom tridesete obljetnice osnutka, predstaviti Udruga likovnih umjetnika “Zlatarska paleta” u Gradskoj galeriji Zabok sljedećeg petka s početkom u 19 sati.
– Zlatarska paleta već u namjeri otklanja prijepor kako ju nazvati i sumnju u ono što objavljuje. Njeno ljeto u susretu svjetla i topline stvaralačkog žara želi, kod onih koji izlažu, pokazati plodove svježih raznorodnih putovanja. Zlatarska paleta slobodan je izbor različitog odabira i osobnog načina u metodi rada. Kako je svaki pojedinac okrenut sebi, tako donosi i susret sa svojom poetikom prema kojoj je jedino odgovoran – poručili su iz Udruge.
Sklonosti i afiniteti ne prosuđuju se s obzirom na to da u javnom prostoru sami postaju korektiv i nova mogućnost poredbe nadolazećem. Kad bi djela kao objekti u očima promatrača u tihom dijalogu postala oslobođena od svog tvorca postavši javna, otkrila bi raznorodna polazišta i nastavila život u drugima. Pa će tako biti izloženi radovi sljedećih umjetnika:
Skulptura Darka Varge statičan je, stabilan, izduženi kvadratični oblik koji u donjemu metalnom i gornjem poroznom djeluje sedimentno. Polarnost nazubljene oštrine željeza u suprotnosti je s uskipjelom fakturom sumpornog.
Ivan Sokolić diše u tonskim fragmentarnim akcentima nadrealnih simboličnih sjećanja na djetinjstvo, kuću i svoje selo. Čitavu sliku okuplja simetrijom u cjelinu.
Josip Rubes u razigranoj apstrakciji trokutastih plošnosti boja postiže ritmičnost i harmoniju kompozicije, igrom ploha, linija i punktualnosti sjecišta. Repetiranom igrom obojanog, kosinama i veličinama postiže sklad i poetičnost.
Željko Kropf također, apstraktnom kompozicijom tamnijih ploha i boja ispunjenih linearnim grafizmom oblih i ravnih tokova, evocira stilizirane pejzaže blagih brežuljaka, krugova (ploha) gusto teksturiranih njemu svojstvenih površina izvedenih snagom, puninom i smirujućom blagošću.
Stjepan Latin geometrijskom apstrakcijom blagih svijetlih površina ispunjenih napetošću, linearnih silnica, rezonanci, zgusnutih izmjenjivih smjerova, zrakastih ili oblih paralelizama postiže i napetost i mir.
Birgit Brlečić Pavlek apstraktnom slikom unutar plavog i bijelog okomitog toka širokog obrisa akcentira narančastom i još sitnijim akcentima crvenog prepuštajući se čisto slikarskom efektu.
Tanja Kokanović Rod predstavlja nam izrazito slikarsku kolorističku izvedbu pastelom, meke lepršavosti ritmičnih pozicija, svježine i spontanosti, izmjenjivih proporcionalnosti, sitnijih i krupnijih odnosa površina boje te toplih i hladnih komplementarnih kontrasta.
Mirjana Drempetić Hanžić u triptihu donosi minimalizam u bijelom i svijetlom okeru akrilikgipsa na platnu. U blago reljefnoj podlozi nefigurativne tišine bliske tonu puti, u potpunoj reduciranosti ostvaruje Lakoću postojanja.
Na fotografiji Krešimira Varge metalnom atmosferom odzvanja geometrijska jednostavnost. Toniranjem sivila i nizom postiže se efekt urbanog pejzaža hladnog akromatskog linearnog prostora.
Ivan Tuđa dimenzioniranim groplanom ističe ženski lik bujne kose obojene primarnim bojama prema popartističkom prioritetu naglašenog motiva.
Antun Škrlec na mrtvoj prirodi s motivom cvijeća teži hiperrealističnom sjaju i dekorativnosti prikazom opipljive plastične ljepote cvijeća.
Zvonko Šarčević svojim Električnim kaubojem donosi izraziti žestok ritam lomljenih linija u prštećem kontrastu kontrolirane žestine, dojmom apstraktnog ekspresionizma. Bjelinama podignuti crveno-crno-plavi akcenti snažno su oslobođeni rukopisom i kontrolirani mjerom i spontanošću.
Stela Mikulin svojim videouratkom, u formi dijaloga uz zvukove iz prirode, ukazuje na naš pravi dom koji doživljajem osvještavamo samo ako mu se aktivno možemo predati.
Tina Marušić djelom Misli u riječima ukazuje na princip života koji pulsira unutrašnjom i vanjskom egzistencijom znatljivog i spoznatljivog.
Zvonko Pižir iznenađuje intrigantnim otklonom u lascivan motiv akta.
Ivica Kadoić motivom Djevice Marije, izvornom figurativnom skulpturom, emocionalnim predimenzioniranjem naglašava dojam blagoslivljanja.
Lidija Krmpotić punom rovašenom formom u raku tehnici evocira prepoznatljiv simbol Londona i pretpovijesnu plastiku.
Robert Kuhar ritmičnim Pokretom, inverzijom rezane trake lima, blago ili jače zakrivljenim vijugama, oštro razigra dinamiku prostora.
Juraj Žukina izvodi u drvu, monumentalnih dimenzija, horizontalne kompozicije, tri ribe čistih konveksnih punih forma što odišu tajanstvenošću, šutljivo, tiho i mirno.
Krešimir Rod, mramornom skulpturom Ukorijenjeni oblik, siguran u svom reduciranom izrazu, statičnom snagom stiliziranog debla govori i o našoj tragičnosti odnosa prema prirodi i simbolici tragike naše sve slabije povezanosti.
