U Zaprešiću u maloj garaži smjestila se mala ali temeljita radiona za izradu gitara pod nazivom ‘RIF Guitars’. Nisu to bilo kakve gitare, to su gitare koje krasi unikatnost, preciznost, kvaliteta i umjetnički izgled. Danijel Puškarić (39) krenuo je u avanturu svog života prije pet godina, ne znajući kuda će ga priča odvesti, a odvela ga je u novi prekrasan svijet raspodije zvuka, tehnologije, materijala i umjetničkog izričaja.
Svaka njegova gitara je drugačija, ne samo izgledom već i samom idejom, pristupom izrade i dobivenim zvukom te materijalima. Od klasičnih oblih do ekscentričnih šiljastih oblika, sve se to može naći u asortimanu ‘RIF Guitars’.
Kako se educirao, kakvo drvo koristi, zašto sam radi većinu dijelova i što mu je najveći izazov saznajte u daljnjem tekstu.
Kako je sve počelo
– Ljubav prema gitarama krenula je u srednjoj školi kad sam počeo svirati gitaru i kad sam svirao u bendu. Dok sam svirao, ni jedna kupovna gitara nije bila ono što mi je trebalo, sve su imale neke mane. Tražio sam instrument koji će meni bolje odgovarati. Oduvijek sam si želio napraviti gitaru koji bi mi odgovarala. Druga opcija bila je imati više gitara, ali za to je potrebno imati puno novaca što u tome trenutku nije bilo moguće. Također, nisam bio u mogućnosti isprobati bolje gitare, samo one jeftinije. Bile su preskupe da bih uopće došao do njih. Želio sam imati neku posebnu gitaru, meni prilagođenu, da nije obična, standardna iz muzičke trgovine koju ima svatko. Dosta dugo sam proučavao i načine izrade i kako funkcionira sve na gitari. Kako taj instrument nastane od nule, od drveta, kako nastane jedna gitara. Prvo sam mijenjao pick-upove, znao sam mijenjati izgled. Promijeniš pickguard, da nije bijeli nego crni i slične stvari – objašnjava Danijel.

Dok je još svirao, kaže, nije bio zadovoljan s niti jednom kupovnom gitarom. Dao je stoga napraviti gitaru kod majstora koji se bavi izradom instrumenata i bio je oduševljen.
– To je napokon bilo to što sam htio. Tada još nisam imao znanja i iskustva da bih sam sebi znao napraviti gitaru. Htio sam si olakšati posao, a za to bi mi pomogao CNC stroj, koji je prijeko potreban za preciznu izradu instrumenata ako nemaš hrpu pila, glodala i ručnih alata. CNC strojevi su tada bili jako skupi. Tada, prije 5, 6 godina sam odlučio sam sebi napraviti CNC stroj i od tuda je krenula prva gitara – prisjeća se, dodajući da mu je gitara graditelja instrumenata bila jako dobra i da je to bio nekakav predložak dobre gitare kakvu bi i sam želio napraviti.
Unikatne gitare
Gitare se ističu prvenstveno u kvaliteti materijala i kvaliteti izvedbe. Naginju nekako radikalnijem izgledu, unikatnom, s drugačijim detaljima koji se ne bi mogli dobiti u serijskoj proizvodnji. To je isto jedan način umjetničke ekspresije, izražaja.
– Svaki komad drveta je pomno odabran, treba biti kvalitetan. Kupovne gitare su većinom napravljene od otpadnih materijala, materijala koju su prvobitno bili veći i namijenjeni za neku drugu upotrebu, pa se od tog nazovimo ostatka radi gitara spajanjem više malih dijelova drva. Ja svoje gitare želim napraviti od kvalitetnih komada drveta i što manje spajanja različitih komada. Tijela mojih gitara su napravljena od 2, 3 komada dok je kupovna napravljena od 5, 6 komada drveta. Cijela takva gitara je napravljena 7, 8 komada i više – objašnjava Danijel.

Unatoč tome što se radi o električnoj gitari, takva gradnja ne bi trebala previše utjecati na zvuk, no ipak utječe. Teorija je jedno, a praksa drugo.
– Povrh svega, gitara i djeluje koherentnije i čvršće u rukama kada je sastavljena od manje dijelova. Jedno je imati fini instrument i osjećaj pod rukama, a drugo je imati letvice s nepotrebnom količinom laka. Ne mora koštati 5000, 10000 eura da bi se dobila takva kvaliteta. Za jednu trećinu cijene može se dobiti jednako kvalitetna gitara kojoj je posvećeno puno vremena i truda – tvrdi majstor.
Od javorovine do paulovnije
Dio sirovina nabavlja uglavnom od lokalnih dobavljača, od firmi koje se bave distribucijom materijala.
– Pazim da je drvo dobro posušeno, da nema grana i nepravilnosti. Dio nabavljam od drugih izvora. Trudim se prenamijeniti drvo koje je netko htio baciti, dati mu novu svrhu. Hardware može varirati; od jeftinijih do skupljih i renomiranih proizvođača. Sve ovisi o tome koliko netko želi uložiti u takve dijelove gitare. Za tijela gitara uglavnom koristim srednje tvrda drva kao što su bor, javor, jasen, lipa. Za top i fingerboard tvrda drva npr. orah, hrast ili egzotične vrste poput purple hearta, ebanovine, bubinge ili palisandera. Za vratove je nekako uobičajen javor. No, moguće su i drugačije kombinacije, ovisno o želji kupca. Laminiranjem različitih vrsta mogu se postići efektan izgled i dobre karakteristike. Tu još postoje kombinacije sa epoxydnom smolom, što je dosta atraktivno. Epoxy može i učvrstiti drvo kao što je npr. super lagana paulonija pa se može dobiti ‘travel friendly’ koncertni lagani instrument otporan na udarce – otkrio je Danijel.

Za sada su mu kupci članovi bendova, gitarski entuzijasti i ljubitelji gitara. Uglavnom, više je kupaca iz subkultura, koji sviraju malo “žešću” glazbu. Uglavnom su iz Hrvatske, ali ima ih i iz inozemstva. (piše Martin Ćuk)