Baš kako je i obećao prilikom posljednjeg posjeta Krapinsko – zagorskoj županiji prije nekoliko tjedana, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić u ponedjeljak je ponovno posjetio Krapinu te održao sastanak sa županom Željkom Kolarom te gradonačelnicima i načelnicima s područja županije.
Glavni razlog okupljanja bilo je sustavno rješenje, odnosno registar koji će obuhvatiti sva klizišta na području Hrvatske. Kako je izvijestio ministar Bačić, Vlada trenutno donosi program kako bi se napravio registar svih klizišta u zemlji, a što je posebno važno zbog onih klizišta na kojima su izgrađeni stambeni objekti.
Velik problem
Kako je istaknuto, Krapinsko – zagorska županija na razini cijele zemlje ima naviše problema s klizištima, a ministar je izvijestio da su brojna registrirana još u dokumentima koji datiraju iz 2018. godine. Međutim, područje županije u međuvremenu su pogodila i dva potresa, ali i vrlo kišno razdoblje ovog ljeta, pa je taj broj sada veći.
– Program na kojem radimo i koji je u ovom trenutku u javnom savjetovanju, sustavno će rješavati probleme s klizištima, ne samo za područje Krapinsko – zagorske županije, nego i za cijelo područje Hrvatske i to načinom stambenog zbrinjavanja, sanacijom klizišta, ali i praćenjem ponašanja tla na tom zemljištu kroz uvođenje monitoringa – pojasnio je ministar Bačić.
Potom je dodatno pojasnio kako će funkcionirati registar klizišta.
– Sada smo u postupku izrade programa i imamo evidenciju dosad pristiglih prijava za sanaciju klizišta. Uvjereni smo da će kroz proces donošenja programa, i nakon njegovog usvajanja, doći i novi zahtjevi. Na području Krapinsko – zagorske županije je samo kroz ljetno razdoblje, tijekom vremenskih nepogoda, nastalo 39 novih klizišta. Prema tome, kada dođu svi podaci, uspostavit ćemo registar klizišta na područjima Hrvatske koja su obuhvaćena ovim programom – rekao je Bačić.
Kako je izvijestio, kroz Fond solidarnosti je već sanirano mnogo klizišta, točnije 217, na područjima koja su zahvatili zagrebački i petrinjski potresi. Vrijednost tih sanacija bila je oko 1,3 milijarde eura.
– Zahvaljujem ‘Hrvatskim vodama’ na pomoći u tom dijelu. Od tih 217 klizišta, mnogo ih je bilo upravo na području 19 jedinica lokalne samouprave, gradova i općina, ovdje u Krapinsko – zagorskoj županiji. Tu je uložen 21 milijun eura – rekao je ministar.
Uz to, ministar je došao predstaviti i program pomoći u stambenom zbrinjavanju sugrađana čiji su stambeni objekti ugroženi ili oštećeni uslijed posljedica klizanja terena. Program je, kako je rekao ministar, trenutno u javnom savjetovanju.
Potom se osvrnuo i na temu obnove od potresa na području Krapinsko – zagorske županije.
– Ustvrdili smo da se ovdje realizira obnova 155 projekata ukupne vrijednosti 152 milijuna eura, a velik dio tih projekata smo završili. Neki su još u tijeku. Prije svega, kad je u pitanju konstrukcijska i cjelovita obnova zgrada javne namjene, u velikom djelu su završeni projekti koje se odnose na obnovu komunalne i prometne infrastrukture i tu čestitam i županu i svim gradonačelnicima i načelnicima na području ove županije. Isto tako, činjenica je da smo već krenuli u značajniju obnovu i izgradnju zamjenskih kuća na području županije što se isto mora istaknuti – dodao je ministar.
Novi prijedlog
Upoznao je pritom sudionike sastanka i s prijedlogom zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, a kojim se ide u funkcionalnu i financijsku decentralizaciju upravljanja državnom imovinom.
– Značajnim dijelom imovine, nakon 1. siječnja kada zakon stupi na snagu, ovdje na području Krapinsko – zagorske županije će upravljati župan Kolar sa svojim suradnicima te županijska skupština. Kada govorimo o nekretninama na području grada Krapine, to će raditi gradonačelnik sa svojim gradskim vijećem. Na taj način ćemo, uvjeren sam, nastojati ubrzati upravljanje i raspolaganje državnom imovinom što je u ovom trenutku zaista usko grlo s obzirom da je ogroman broj takvih zahtjeva neriješen u mom ministarstvu. Dakle, tim zakonom želimo učiniti protočnim rješavanje upravljanja i raspolaganja državnom imovinom – najavio je ministar.
Direktor ‘Hrvatskih voda’ Zoran Đuroković istaknuo je kako ‘Hrvatske vode’ već pet godina, putem plana upravljanja vodama, provode programe sanacije klizišta, uz suradnju sa županijama.
– Na području Krapinsko – zagorske županije i svih jedinica lokalne samouprave, do kraja godine realizirat će se investicija u vrijednosti oko sedam milijuna eura, a sanirat će se, ili je već sanirano, 80 klizišta. Na razini Republike Hrvatske uloženo je 15 milijuna eura i sanirano 182 klizišta. Treba tako reći da je najviše klizišta sanirano upravo na području Krapinsko – zagorske županije, gotovo 45 posto, a slijedi Varaždinska županija s 30-ak posto. Posebno je važno da je tim mjerama i programima obuhvaćen cijeli prostor Krapinsko – zagorske županije, jer od 32 jedinice lokalne samouprave, na njih 30 su provođeni radovi sanacije klizišta – izvijestio je Đuroković, pa nastavio:
– ‘Hrvatske vode’ su za nerazvrstane ceste investirale 21 milijun eura, a sa svojim partnerima su putem svog programa, sa svojim partnerima, investirale dodatnih 15 milijuna eura. Dakle, uz onih 217 klizišta i 182 koja su obnovile ‘Hrvatske vode’, na oko 400 klizišta je intervenirano, a vjerojatno je jednako toliko ostalo i za odraditi u budućnosti – dodao je Đuroković.
Gradonačelnik Krapine i saborski zastupnik Zoran Gregurović ovim se putem zahvalio ministru Bačiću na dolasku i održanom sastanku te kazao kako je, kroz niz dolazaka, ministar Bačić dobro upoznat s problemima koji se javljaju na ovom području.
– Imamo kontinuirane probleme, a o količinama padalina ovisi hoće li oni biti veći ili manji. Nažalost, ove godine dogodilo se je jedno duže kišno razdoblje koje je aktiviralo niz klizišta gdje su stradali stambeni objekti koji su pregledom dobili crvene naljepnice. Ovaj program ublažavanja posljedica klizišta će sigurno značajno pomoći upravo za rješavanje problema obiteljskih kuća. Uz to, kad se pogleda konfiguracija terena u našoj županiji gdje imamo praktički po nekoliko kuća na svakom brijegu i veliki broj nerazvrstanih cesta, sigurno da klizišta prvenstveno tamo stvaraju probleme nizu jedinica lokalne samouprave, ali problema ima i na županijskim cestama. Jednostavno, naši fiskalni kapaciteti nisu dovoljno veliki da bi sami mogli to rješavati – rekao je gradonačelnik Gregurović dodavši kako je zbog toga potrebna dodatna pomoć kod sanacije.
200 novih
Župan Željko Kolar istaknuo je da su klizišta najveći problem Krapinsko – zagorske županije, a da ih je samo preko ljeta, u vremenskim nepogodama, otvoreno preko 200 novih.
– Iz podataka koje su iznijeli gospodin Bačić i direktor Hrvatskih voda Đuroković, vidljivo je da mi, na žalost, prednjačimo što se tiče klizišta na području čitave zemlje. Ekstremni vremenski uvjeti koji nas sve češće pogađaju, dodatno pospješuju nastanak klizišta, a ukupne štete i iznosi koji su potrebni za sanaciju istih su toliko veliki da jedinice lokalne i regionalne samouprave, bez programa Vlade RH, nisu u stanju sanirati, ni kratkoročno, ni dugoročno. Stoga, uz pohvalu Hrvatskim vodama na programu kojeg smo imali dosad, posebno pozdravljamo ovaj program Vlade RH koji ide u cilju ublažavanja posljedica klizišta s jedna strane, odnosno pokušava prevenirati da vidimo gdje su najkritičnija mjesta i gdje bi se klizišta mogla dogoditi s druge strane – rekao je župan Kolar.
Suradnjom jedinica lokalne samouprave, županija, nadležnih ministarstava te projektanata i prostornih planera, nastojat će se utvrditi koja su mjesta posebno kritična što se klizišta tiče, te se ona ubuduće neće stavljati u prostorne planove.
– Tamo gdje imamo postojeće stanje, uz pretpostavku da su objekti legalizirani, moramo naći načina kako da ta klizišta i štete od klizišta svedemo na minimum te da brzo reagiramo i osiguramo smještaj tim ljudima koji su stradali. Koliko je ovo značajno za nas vidljivo je po tome da su se svi gradonačelnici i načelnici odazvali sastanku – dodao je Kolar te se zahvalio Vladi na svemu što je dosad radila za stanovništvo čija je imovina stradala u prirodnim nepogodama.
