Europski tjedan regija i gradova najvažnije je europsko događanje posvećeno regionalnoj politici. Ove godine na susretu svih regija i gradova Europske unije našlo se preko 7000 sudionika, s preko 300 događanja, 220 predstavljanja, mnoštvom radionica, raznih izložbi i popratnih sadržaja. Susret se održao u Bruxellesu od 9. do 12. listopada pod nazivom ‘21. Europski tjedan regija i gradova’ čiji je ovogodišnji slogan ‘Uspješne regije, jača Europa’.
Na susretu je sudjelovala i delegacija Krapinsko – zagorske županije.
Europska godina vještina
Pročelnica Upravnog odjela za javnu nabavu i EU fondove Vlatka Mlakar rekla je kako je Bruxelles jedinstveno mjesto za susrete političke vlasti te spomenula demografsku krizu i klimatske promjene.
– To je jedinstveno mjesto susreta predstavnika političke vlasti, dužnosnika, ali i akademske zajednice. Svake godine Europski tjedan regija održava se pod određenim motom s cijelim nizom pod teme. Moto ove godišnjeg tjedna je bio ‘Razvijenije regije, jača Europa’, a pod teme su bile ‘Regije u post industrijskoj tranziciji’, ‘Zadržavanje talenata za regionalni rast’. ‘Uklanjanje prepreka prekograničnoj suradnji’, ‘Mala i srednja urbana središta koja potiču rast’ – rekla je Mlakar te istaknula kako se delegacija KZŽ imala prilike upoznati s primjerima dobre prakse drugih europskih gradova i regija:
– Isto tako, mogli smo na licu mjesta svjedočiti zajedničkom stvaranju prioriteta. Definitivno su naglasci na zelenoj tranziciji, digitalizaciji i dekarbonizaciji te na formiranju zajedničke kohezijske politike Europske unije tako da Europa može jednostavnije odgovoriti na krize koje smo proteklih godina imali puno – dodala je pročelnica Mlakar.
Istaknula je da su trenutno svi suočeni s demografskom krizom i klimatskim promjenama koje su svaki dan sve jače izražene.
– Vrlo je važno da se stvori europski model koji bi bio primjenjiv na sve regije i upravo zato se ti susreti događaju kako bi temelji i primjeri drugih gradova i regija bili osviješteni te da zajednički stvorimo formu, odnosno određeni europski model koji bi bio primjenjiv na sve pa bi time stvarali socijalnu uključivo i teritorijalnu jaču EU – kazala je Mlakar.
Mirjana Smičić Slovenec, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, sport i tehničku kulturu, osvrnula se na europsku godinu vještina s naglaskom na cjeloživotno i životno učenje te zelenu i digitalnu tranziciju kao cilj.
– S obzirom na to da je ova godina europska godina vještina, odnosno poticanje konkurentnosti, sudjelovanja i talenata, sve se oslanja upravo na tu godinu. Najaktualnije teme radionica i predavanja bile su privlačenje i zadržavanje talenata iz perspektive regija i gradova. Provodile su se brojne rasprave o različitim regionalnim izazovima, prezentirani su različiti primjeri dobre prakse, na koji način opremiti mlade relevantnim vještinama kako bi se osnažili za budućnost i na koji način ih zadržati u svojim sredinama ovisno o različitim regionalnim strategijama razvoja, njihovim pravcima koje su si zadali – rekla je Smičić Slovenec te nadodala:
– Također, naglasak je bio na cjeloživotnom i životnom učenju, odnosno kroz formalno, informalno i neformalno obrazovanje. Isto tako, bilo je riječi i o tome koje su sve inicijative poduzete na lokalnoj, odnosno regionalnoj razini kako bi se pronašli, detektirali različiti talenti, razvijali i zadržali na visokoj razini s različitim kompetencijama, a u skladu sa strateškim pravcima regija – istaknula je pročelnica Smičić Slovenec.
– Zaključno, s obzirom na to da Europska unija ima za cilj osiguranje zelene i digitalne tranzicije, ona se naravno ne može dogoditi bez kvalificirane radne snage za održivi rast. Također, iz područja kulture razgovaralo se o važnosti kulturnih i regionalnih sektora u Europi i ulozi financiranja EU. Ilustrirani su različiti inovativni regionalni pristupi regionalne prakse različitih udruga i organizacija koje se bave kulturnom baštinom. Također, tu je bila i tema na koji način europske prijestolnice kulture mogu biti važne platforme za dizajnere, primjenu i testiranje inovacija u sektoru umjetnosti, kulture i kreativne industrije – izvijestila je pročelnica Mirjana Smičić Slovenec.
13 radionica
Direktorica Poduzetničkog centra Helena Matuša ukratko je ispričala o panelu na kojem je sudjelovala na poziv Europskog udruženja razvojnih agencija na temu ‘Radoznali umovi za jaču Europu putem međunarodne suradnje gradova i regija’.
– Taj panel organiziran je u onom dijelu cijelog događanja koje se osvrće na zadržavanje talenata u regijama u postindustrijskoj tranziciji. Organizatori ovog panela bili su Program za internacionalu, regionalnu i urbanu suradnju, sama Europska komisija i udruženje ‘EuroCity’ te europska udruga razvojnih agencija. Ono što su organizatori željeli čuti od Krapinsko – zagorske županije su iskustva koja imamo vezano za razvoj programa kojim se zadržavaju talenti, ali isto tako razvijaju talenti i na koji način se međusobno povezujemo za post industrijsku tranziciju te na koji način koristimo međunarodna udruženja kako bi se što bolje pozicionirali – kazala je Matuša te nadodala:
– U tom svojem izlaganju istaknula sam primjer naše ‘Health IT’ akademije i razvoja zdravstvene industrije u županiji kroz koju pokušavamo razviti dodatne IT stručnjake za sve veće procese digitalizacije zdravstvene industrije. Isto tako sam govorila o primjerima na koji način različiti sektori mogu sudjelovati u razvoju zdravstvene industrije kao što su naš već tradicionalni sektor metalo – prerađivača koji s određenim aspektima robotike itekako može ponuditi nešto u samom sektoru zdravstvene industrije. Također je bilo važno istaknuti studijsko putovanje na kojem je sudjelovala kolegica Smičić Slovenec u Kinu koja je u programu internacionalne, regionalne i urbane suradnje, povezala Županiju s određenim kineskim regijama te smo dobili primjere dobre praske na koji način određene inovacije možemo ponuditi na drugim tržištima i na koje načne uči na njih – rekla je direktorica poduzetničkog centra.
– Također je važno spomenuti da se ova međunarodna suradnja i napori koje radimo na pozicioniranju županije, odvijaju isto tako kroz naše međunarodne partnere među kojima je i Europsko udruženje razvojnih agencija čiji je član i naša ZARA i Poduzetnički centar, ali i preko EBN u kojem je Poduzetnički centar jedan od dva člana iz cijele Hrvatske. Ovim primjerima dobre prakse pokazali smo na koji način Županija koristi svoje mreže i međunarodno povezivanje kako bi za naše gospodarstvo otvorila neka nova tržišta i potaknula inovacije u samoj regiji – zaključila je direktorica Matuša.
Andreja Krklec, savjetnica iz Odjela za strateško planiranje i razvojne projekte ‘Zagorske razvojne agencije’ osvrnula se na radionice koje je posjetila te na temu koje bila dominantna na ‘Europskom tjednu regija i gradova’.
– Uz mene je izaslanstvo Zagorske razvojne agencije uz kolegice Sandru Putanec i Dubravku Grabušić. U četiri dana programa ukupno smo sudjelovale u 13 radionica uključujući uvodni i završnu konferenciju – rekla je Krklec te nadodala:
– Od posjećenih radionica istaknula bih dvije. Prva je ‘Mala i srednja urbana središta koja potiču rast’ gdje se istaknulo kako se privlače mladi ljudi u takva središta i kako su ulaganja u obrazovanje i dostupnost javnih usluga i otvaranje radnih mjesta ključni faktor za razvoj tih središta pa samim time i za ostanak mladih obitelji. Druga radionica je ‘Rušenje prepreka prekograničnog suradnjom’ gdje je prikazano kako projekti koje financira ‘INTERREG’ čine život građana na njihovim teritorijima kvalitetnijim i boljim, ali se također pričalo i o tome s kojim se izazovima susreću te pogranične regije – istaknula je Krklec.
– Zaključila bih da je na ovogodišnjem ‘Europskom tjednu regija i gradova’ dominirala tema teritorijalne i socijalne kohezije te važnost prepoznavanja problema i djelovanja na regionalnoj i lokalnoj razini. Problemi s kojim se susreću regije i gradovi kao i primjeri dobre prakse koje smo imali priliku čuti na radionici sigurno će i dalje koristiti u radu ‘Zagorske razvojne agencije’ i razvoju konkretnih ideja u narednom višegodišnjem financijskom okviru – zaključila je Krklec.
Pročelnica Mlakar nadovezala se da se trenutno nalazimo na kraju provedbe projekata te spomenula budućnost kohezijske politike.
– Potrebno je još naglasiti da se mi nalazimo na kraju provedbe projekata već prošlog financijskog razdoblja. Imali smo priliku čuti rezultate provedbe kohezijske politike odnosno javnih ulaganja iz operativnog programa konkurentnosti i kohezije na razini cijele Europe – rekla je Mlakar.
– Isto tako za vrijeme održavanja ‘Europskog tjedna regije i gradova’, europski odbor regija raspravljao je i o budućnosti kohezijske politike nakon 2027. godine, a naravno da budućnost kohezijske politike ovisi o rezultatima koji će biti postignuti i u ovom financijskom razdoblju od 2021. do 2027. godine uz onaj osnovni cilj kohezijske politike, a to su rast i ulaganje u nova radna mjesta te smanjivanje socijalne nejednakosti na prostoru cijele Europske unije, a isto tako zajedničkim politikama svih članica Europske unije raditi na socijalnom gospodarskom i teritorijalnom razvoju Europske unije – istaknula je pročelnica Vlatka Mlakar.
Stara Europska populacija
Župan Željko Kolar istaknuo je koliko je tema u Bruxellesu bila interesantna, da ljudi više vjeruju lokalnim vlastima nego u centralnu vlast te da Europa ima sve stariju populaciju, točnije, da će uskoro više od 50 posto populacije biti starije od 65 godina.
– Zahvaljujem članovima delegacije Krapinsko – zagorske županije koji su bili u Bruxellesu na ‘Open dayu’ gdje je tema sama po sebi nama bila natprosječno interesantna, a to je ‘Razvijenije regije, razvijenija Europa’. Predsjednik odbora regija rekao je da ispitivanja javnog mnijenja koje su oni radili pokazuje da je povjerenje u lokalne vlasti kod ljudi puno veće nego povjerenje u centralnu vlast i da je to i jedan od argumenata gdje i sama Europska komisija i Odbor regija moraju decentralizirati određene stvari i prepustiti više ovlasti, zapravo i kreiranje europskih politika, na regije jer je cilj smanjivanje regionalnih razlika u kvaliteti života – naglasio je župan te nadodao:
– Europa stari i uskoro ćemo imati 50 posto ljudi starijih od 65 godina u odnosu na mlade i to je jedan od najvećih problema s kojim će se zapravo Europa susresti, a održivost demokracije i općenito ekonomskog, zdravstvenog, socijalnog i bilo kojeg sustava bez mladih ljudi jednostavno nije moguće. Logika je da zbog toga Europska komisija i Odbor regija su posebno posvetili veliki dio same konferencije mladima – istaknuo je Kolar.
Osvrnuo se potom i na radionice koje su imali prilike vidjeti te koliko su ‘jaki’ projekti iz Krapinsko – zagorske županije koji su bili i nagrađeni, a spomenuo je i da će se sljedeće godine i sami predstaviti s projektom na ‘Open Days’.
– Bili smo na preko 50 radionica koje su bile tematske, stručne, i gdje smo mogli komparirati u pojedinim sektorima gdje mi kao regija jesmo u odnosu na europske regije, i došao sam do zaključka da smo mi već četiri godine zaredom među najboljima u Republici Hrvatskoj – rekao je župan Kolar.
– Dogovorili smo se da ćemo sljedeće godine i mi na ‘Open dayu’ predstaviti jedan od ovih naših projekata jer jednostavno nisam vidio da tamo ima tema i projekata koje mi imamo u našoj ‘Razvojnoj agenciji’, ‘Poslovno tehnološkom inkibatoru’, u našim stručnim službama… Oni iz puno bogatijih regija se ne bi mogli nositi s kvalitetom naših projekata – naglasio je Župan.
– Bilo nam je izuzetno bitno da uspostavimo kontakte kako bi se mogli javljati na što više natječaja koje direktno raspisuje Europske komisija, iz nekoliko razloga. Prvo, manja je konkurencija jer nisu svi sposobni da se uopće javljaju na takve natječaje. Drugo, manja je administracija. Interesantno da europski natječaji koje provodi naša resorna ministarstva su kompliciraniji i s puno više administracije nego oni projekti koje mi prijavimo direktno u Europsku komisiju, a jedan od takvih je i upravo nagrađivani ‘BAIF’. S druge strane, da imamo kontakte gdje i kada želimo provući određene politike, skrenuti pozornost na određene teme, da imamo direktnog sugovornika u Bruxellesu, da ne mora to uvijek ići preko naše diplomacije, preko našeg resornog ministarstva za Europske fondove, nego da to možemo mi direktno preko naših zastupnika u EU parlamentu – rekao je Kolar.
Župan je istaknuo kako smo i mi dio Europe ta da imamo, ne samo puno za naučiti, nego i doprinijeti te ponuditi.
– Mi definitivno jesmo dio Europe i na način kako razmišljamo i na način kako radimo. Ne samo da imamo što naučiti od Europe nego bez lažne skromnosti imamo i što ponuditi i nakon ovogodišnjeg posjeta Bruxellesu smo donijeli takvu odluku da ćemo se kao regija prezentirati s našim projektima sljedeće godine – istaknuo je Župan.
– Mi ćemo napraviti prezentaciju svih događanja koja smo popratili i onda ćemo s tim upoznati sve zaposlenike po pojedinim sektorima Krapinsko – zagorske županije i naših ostalih ustanova koje nisu bile prisutne tako da svi dobe sliku onoga što nam priprema Europa u budućem razdoblju jer ne smijemo zaboraviti da smo mi tek na početku korištenja nove financijske omotnice i da je izuzetno bitno da smo s našim projektima konkretni jer samo tako ćemo zapravo moći držati kontinuitet povlačenja Europskih sredstava – zaključio je župan Kolar.
