Muzej ‘Staro selo’ Kumrovec jedinstveni je ‘In situ’ muzej na otvorenom u Republici Hrvatskoj, upisan u Registar spomenika kulture I. kategorije. Muzej posjetiteljima dočarava autentičan izgled zagorskog sela s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Jedini je tradicijski uređeni prostor Hrvatskog zagorja koji kroz četrdesetak obnovljenih objekata tradicijskog graditeljstva i mnoge tradicijske predmete, posjetiteljima dočarava običaje i svakodnevicu seljaka. Nekoliko tradicijskih kuća, ‘hiža mazanka’ u muzeju prekriveno je slamom, ‘šopom’. Zbog dotrajalosti prirodnog materijala, slame, ove je godine bilo potrebno izvršiti zamjenu slamnatih pokrova.
Tradicijska vještina koja je u današnje vrijeme rijetko očuvana je upravo pokrivanje krovišta slamnatim pokrovom, ‘šopom’. Znanja o ovoj vještini učena su s generacije na generaciju i dio su nematerijalne baštine Hrvatskog zagorja.
Nekada je svako domaćinstvo imalo žito ili pšenicu i nije bilo teško doći do slame za ‘šopice’, ‘šopove’ što je ujedno i naziv za jedan snop očišćene ražene slame spreman za ugradnju i izradu slamnatog krova. Snopove žita ili pšenice za ovu vrstu pokrova ne vrši se strojno nego se ražena i pšenična slama ručno mlati i slaže u šopice.
Slamnati krov najbolji je pokrov, kako za obiteljski dom, tako i za gospodarske zgrade, jer zrači prirodom i zdravljem, ne propušta vodu, ali je zadržava toliko koliko je potrebno da se ne lomi, a takva vrsta pokrova najbolje se uklapa u prirodan okoliš u kojem se objekt nalazi. Ovaj pokrov dobar je toplinski izolator, vodonepropustan, prozračan, postojan na atmosferske utjecaje, lagan i uz najjednostavniju njegu dugotrajan – može trajati oko 20 do 25 godina.
U Muzeju ‘Staro selo’ Kumrovec u vremenu od 5. rujna do 21. listopada trajali su radovi na zamjeni slamnatih pokrova na krovištima zgrada narodnog graditeljstva. Izvršitelj radova bio je Predrag Goričanec i njegovi zaposlenici iz firme ‘Slamnati krov d.o.o.’.
Goričanec je krovove pokrivati slamom naučio kod slovenskog majstora, kod kojeg je stekao osnovna saznanja o pokrivanju krovova slamom kojega je nadmašio u majstorstvu i danas je jedan od najpoznatijih krovopokrivača slamnatih krovova u ovom dijelu Europe.
Ovu tradicijsku vještinu izrade slamnatih krovova, kao jednog segmenta nematerijalne baštine našega kraja, potrebno je čuvati za iduće generacije kako se ne bi zauvijek izgubila.