Ideju o postavljanju kamera oko kuća i stambenih zgrada u Zagrebu dodatno je podgrijao novi način odvoza otpada, gdje se na vlasnike/suvlasnike prebacila odgovornost za ono što im eventualno netko treći ubaci u kantu za otpad. Pa bi videonadzor koji bi razotkrio bezobraznog vlasnika podmetnutog otpada bio od koristi, piše Večernji list.
Obrada osobnih podataka
No, nije tako jednostavno. Iako nitko ne osporava pravo pojedinca na zaštitu i osoba u svom kućanstvu i imovine, prije postavljanja kamere dobro se informirajte kako, što i gdje smijete postaviti jer kazne sežu do 6700 eura. Naime, kako na svojim stranicama navodi Agencija za zaštitu osobnih podataka, sustav videonadzora u stambenim zgradama reguliran je Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka.
Opća uredba o zaštiti podataka u cijelosti je obvezujuća i izravno se primjenjuje u Republici Hrvatskoj od proljeća 2018. godine. A ipak, zbog kršenja tih odredbi redovito pristižu prijave, ispisuju se kazne. Ljudi prepoznaju potrebu da se zaštite, ali i dalje ne razumiju gdje su granice zaštite pojedinca i njegove imovine, a gdje počinje zadiranje u tuđa prava. Spomenutim Zakonom detaljnije su propisani uvjeti obrade osobnih podataka putem uspostavljanja sustava videonadzora. Valja pojasniti da se videonadzor u smislu odredbi članka odnosi na prikupljanje i daljnju obradu osobnih podataka koja obuhvaća stvaranje snimke koja čini ili je namijenjena da čini dio sustava pohrane.
Također, osobe koje bi mogle biti snimljene moraju o tome biti obaviještene. Nužno je postaviti jasnu i vidljivu obavijest da je objekt odnosno pojedina prostorija u njemu te vanjska površina objekta pod videonadzorom. Postavljena bi oznaka treba biti vidljiva najkasnije prilikom ulaska u perimetar snimanja. Obavijest treba sadržavati sve relevantne informacije, a posebno jednostavnu i razumljivu sliku uz tekst kojim se ispitanicima pružaju sljedeće informacije; da je prostor pod videonadzorom, podatke o voditelju obrade te podatke za kontakt putem kojih snimljena osoba može ostvariti svoja prava. Valja navesti i svrhu obrade podataka, pravnu osnovu, prava snimljenih osoba te obavijest da se cjelovite informacije nalaze na internetskoj stranici ili na drugom odgovarajućem mjestu u sklopu Politike privatnosti.
Prava i lažne kamera
Dakle, lažne kamere čija je svrha odvraćanje provalnika nisu zabranjene niti je za njih potrebno ishoditi bilo kakvu dozvolu ili suglasnost. To je obveza samo u slučaju da želite postaviti pravu kameru koja će snimati i pohranjivati podatke.
Nadalje, radi li se o privatnoj kući, s dvorištem, ne trebate tražiti suglasnost od susjeda za postavljanje kamere, ali kamera smije snimati samo vaš posjed, ne smije zahvatiti susjedovu kuću, dvorište, prilaz… niti smije snimiti dio ulice jer ulica je javna površina. To je jasno propisano Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka.
Radi li se o videonadzoru stambenih zgrada, valja znati da je za uspostavu videonadzora u stambenim odnosno poslovno-stambenim zgradama potrebna suglasnost suvlasnika koji čine najmanje 2/3 suvlasničkih dijelova. Ako suvlasnik koji želi postaviti videonadzor na, primjerice, površinu na kojoj stoje kante za otpad ili u zajedničku garažu, nema pristanak barem dvije trećine suvlasnika, videonadzor ne smije postaviti. Također, u stambenoj zgradi videonadzor može obuhvatiti samo pristup ulascima i izlascima iz stambenih zgrada te zajedničke prostorije u zgradi.
Agencija za zaštitu osobnih podataka ove godine zaprimila je oko 150 zahtjeva za utvrđivanjem povrede prava vezano uz obradu osobnih podataka putem videonadzornih sustava postavljenih na privatne kuće i stambene zgrade.
Novčane kazne
– Na temelju tih zahtjeva, Agencija je do sada izrekla oko 25 korektivnih mjera u vidu zabrana obrade osobnih podataka putem videonadzornog sustava ili usklađenja zahvata kamera videonadzornog sustava, dok nijedna od korektivnih mjera na tim stambenim objektima nije bila u vidu izricanja upravne novčane kazne – kažu u Agenciji.
U oko 70 slučajeva utvrdila je da su zahtjevi neosnovani odnosno kako u tim slučajevima nije došlo do nezakonite obrade osobnih podataka putem videonadzornog sustava, a za oko 60 slučajeva se provode nadzorna postupanja radi utvrđivanja činjeničnog stanja i poduzimanja daljnjih koraka.
– No, ističemo kako je Agencija i po službenoj dužnosti provodila nadzorna postupanja u vezi s poštovanja obveza voditelja obrade koje propisuje Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka te je sukladno utvrđenim neusklađenostima videonadzornih sustava pravnim osoba kao voditeljima obrade izrekla 18 upravnih novčanih kazni u 2023. godini u ukupnom iznosu od 36.000 eura – dodali su.