Na aktualnom satu 15. sjednice Županijske skupštine KZŽ najistaknutija tema je bilo smeće koje je trenutno goruće pitanje u cijeloj zemlji. Pitanje je pokrenuo vijećnik i oroslavski gradonačelnik Viktor Šimunić (Lista grupe birača).
– Kakva je situacija s Piškornicom, kada se planira pustiti u funkciju? Tema otpada je od velike važnosti i nije riješena u cijeloj zemlji, zanima me kakva je situacija za našu županiju? Vezano za to, svi znaju da u Mokricama imamo ‘EKO-FLOR’ koji skladišti plastiku. Obećali su da će se to riješiti, a pošto Ured Županije daje dozvolu za to, zanima me savjetuje li se Županijski Upravni odjel s čelnikom grada ili općine na čijem se teritoriju tako nešto otvara? Moram dodati i da smo nedavno svjedočili i problemu sa smećem u Poznanovcu gdje se na prostoru bivših tvornica koje više ne rade, počelo sakupljati razno smeće i stvarati velike probleme mještanima. Zanima me kako spriječiti takve i slične situacije – pitao je Šimunić.

‘Radimo po zakonu’
Župan Željko Kolar najprije je pojasnio kako se izdaju dozvole te je istaknuo da Županija mora raditi kako zakon nalaže, bez obzira na osobne stavove pojedinaca.
– Ja sam bio u Poznanovcu na prosvjedu i razgovarao s ljudima zato što mi moramo raditi svoj posao. Imamo svoje zakonske ovlasti i na temelju zahtjeva, bilo kojeg, bilo privatnika, poduzetnika, mi moramo postupiti po postojećem zakonu. Gradovi i općine svojim prostornim planovima definiraju zone i mogućnosti hoće li se na pojedinom području na njihovom teritoriju moći obavljati takva djelatnost. Zakon koji vrijedi i prostorni plan su dva temeljna dokumenta prema kojima mi izdajemo dozvole za gospodarenje otpadom. Ako su za to stvoreni uvjeti, bez obzira na to što ja osobno mislim o tome i bilo tko drugi, mi dozvolu moramo izdati – pojasnio je Kolar pa nastavio:

– Ključni problem je nešto drugo. Kontrola tog zbrinjavanja! Ja sam predlagao da Županija ima alat inspekcije u svojim rukama, a da drugostupanjski organ tu bude resorno ministarstvo. O dozvoli za gospodarenje otpadom je definirano točno u detalje koja vrsta otpada gdje ulazi, gdje se skladišti, koliko dugo to može biti na tom mjestu, koje količine su dozvoljene i po kojem se postupku što reciklira. Sve je definirano. Međutim, Županija i upravno tijelo koje je izdalo akt nema nikakve zakonske mogućnosti kontrole toga. Inspekcija koja je nadležna za to bi morala redovito kontrolirati količine i vidjeti poštuju li oni koji imaju dozvole za gospodarenje otpadom, propisane procese – rekao je župan.
Dodao je da je od inspekcije i prije incidenta u Mokricama zatraženo da se provjere količine otpada koja se nalaze u Mokricama jer je, kako je rekao Kolar, hrpa nenormalno velika.
– Vjerujem da to nije dozvoljeno! Isto tako, u Poznanovcu se prostim okom vidi da je čitavo dvorište zakrčeno, ali nisam ja taj koji je za to nadležan. To je na inspekciji koja je pozvana da izađe na teren. Da je inspekcija u našoj nadležnosti, na terenu bi bila odmah po prijavi. Ovako kako se sada radi, ima puno vremena da se tragovi i dokazi o nelegalnim radnjama prikriju – odgovorio je Kolar.
Što se Piškornice tiče, odgovor će stići pisanim putem, no Kolar je svejedno izdvojio ključne informacije.
– Izabran je izvođač radova, pokrenut je postupak, no imamo problem jer Vlada nije osigurala sredstva za nastavak investicije. Ima jedan prazni period koji je ostao između donošenja novog zakona i novog proračuna, bili smo na sastanku s ministrom Filipovićem koji je rekao da će se taj novac osigurati kroz proračun, kroz Fond za zaštitu okoliša i neka EU sredstva. Ipak, to se nije dogodilo pa smo tražili sastanak s premijerom koji je rekao da ćemo sastanak na tu temu imati sljedeći tjedan, no rekao je da je to nacionalni projekt i da će Vlada osigurati svoj iznos od 90 posto za sanaciju – dodao je Kolar.
Onkološki centar
Vijećnik Mario Lipnjak (SDP) upitao je župana u kojoj je fazi izgradnja onkološkog centra pri OB Zabok.

– Bolnica je raspisala međunarodni natječaj za izgradnju onkološkog centra pri Općoj bolnici Zabok, za najam prostora u kojoj je bila ‘Sv. Katarina’ i dogradnju bolnice, a sve kako bi se centar mogao izgraditi. Na natječaju je najpovoljnija ponuda, ujedno i izabrani izvođač, bila ona sveučilišne bolnice ‘UPMC’ iz Pittsburga. To je najveća strana investicija u zdravstvu u zemlji. Američki je partner potpisao ugovor s izvođačem radova, očekujemo da ćemo 20., 21., ili 22. prosinca ove godine otvoriti i radove na onkološkom centru. Vlada je projekt podržala, a njegovu realizaciju očekujemo do kraja 2024. godine. Moram dodati da je ovo još jedan primjer zašto smo mi protiv toga da našu bolnicu preuzme država jer mogu reći da ove investicije u Zaboku ne bi bilo da je ona državna. To bi vjerojatno bilo negdje u Zagrebu – rekao je Kolar te dodao da će se ovim projektom pacijentima omogućiti da se liječe uz najveća medicinska dostignuća s najsofisticiranijom opremom te doktorima koji imaju najveće znanje. Uz to, veliki je plus i da će se naši liječnici moći dodatno educirati.
Vijećnik Vladimir Pleško (HDZ) spomenuo je projekt opremanja strojarskih kabineta za strojarska zanimanja strukovne škole u Oroslavju, odnosno, pitao se hoće li se župan potruditi da se kroz prvi rebalans županijskog proračuna u 2024. godini osigura novac za potporu ovog projekta?
– Nedavno su mi pristupili profesori sa zamolbom za donaciju. S obzirom na to da se naša županije promovira kao županija znanja, županija novih tehnologija, smatram da bi se mogao osmisliti i posložiti jedan projekt od 100.000 – 150.000 eura, što nisu velika sredstva za Krapinsko – zagorsku županiju. Time bi se srednjoškolsko strukovno obrazovanje približilo industriji 4.0. – istaknuo je Pleško te dodao da će se osobno, ali i kao gospodarstvenik, potruditi da gospodarska zajednica podrži ovaj projekt.

– Dosadašnja sredstva koja oni imaju i na kojima rade i uče su sredstva od prije 15 do 20 godina koja su nedostatna za izobrazbu ovih strukovnih zanimanja koja su potrebna u Krapinsko – zagorskoj županiji, ali i šire u cijeloj zajednici – kazao je Pleško.
Župan je odgovorio da je Županija već izdvojila sredstva za ovaj projekt.
– Da se razumijemo, nikada nećemo imati dovoljno novaca da popratimo apsolutno sve projekte i programe koji se nude. To nije moguće, to ne može nitko, pa ne možemo ni mi. Nema ni jednog projekta koje su radile naše srednje škole, a da mi nismo puno toga financirali. Ako je bila prijava na EU fondove, razliku smo financirali mi, ako je bilo financiranje domaće komponente, onda preuzeli veći dio investicije, a za manji dio eventualno smo tražili pomoć gospodarstva što objektivno i nije nešto loše – pojasnio je župan i nastavio:

– Naravno da ćemo mi to podržati, ali nećemo otvarati posebnu stavku za to jer unutar stavke proračuna mi to već imamo. Željno iščekujem ravnateljicu da konačno pošalje zahtjev u Županiju da vidimo koliki je troškovnik strojeva koji trebaju ući u novi prostor za koji smo mi osigurali novac za najam – rekao je Kolar.
Pleško je izrazio djelomično zadovoljstvo županovim odgovorom.
– Ono što je kroz razgovor s dotičnim profesorima bilo vidljivo je, prema njima, da iznos financiranja od strane Županije možda nije dostatan za jedno pravo industrijsko rješenje. Oni razmišljaju o rješenju koje je daleko ispod mogućnosti, primjerice ovog kabineta koji postoji u ovom Centru za potrebu škole u Krapini – rekao je vijećnik Pleško i nastavio:
– Oni su se bojali tražiti od Županije sredstva veća od 50.000 ili 30.000 eura i iz tog razloga sam ja osobno rekao da ću se založiti da se osmisli jedan stvarno kvalitetan projekt. Nadam se da će se u svemu tome i pronaći Grad Oroslavje, da će se i oni uključiti u sufinanciranje projekta koji donosi dobrobit za cijelu Krapinsko – zagorsku županiju – zaključio je vijećnik Pleško.
Župan je dodao kako bi Županija ranije reagirala da su dobili dokumentaciju projekta.
– Svaki novi projekt koji se radi, radi se da bude najbolji. Mi smo mogli reagirati, ali taj prijedlog nismo vidjeli. Još jednom da kažem, niti jedan projekt koji su započele srednje škole nije bio da ga mi nismo sufinancirali ili financirali u 100 postotnom iznosu. Tako da i sada, kad vidimo o čemu se radi, onda ćemo konzultirati našu srednju strukovnu školu i ostale da vidimo što mi imamo. Kontaktiramo obrtnike, jer oni prate nove tehnologije i razvoj, da nam daju primjedbe, prijedloge i sugestije i tek onda zatvaramo okvir i krećemo u realizaciju. Prema tome, čim dobijemo na stol konkretan prijedlog reagirat ćemo, a vama ćemo sljedeći puta dati izvješće – zaključio je župan.
Vijećnica Laura Cajhen (HDZ) dotaknula se pitanja vezanih uz mlade obitelji, konkretno, uz potpore za izgradnju nekretnina, ali pomoć mladim obiteljima općenito.
– U par navrata sam pokretala pitanja hoće li Županije preuzeti dio troškova na sebe, primjerice stipendija i vrtića, ali tad su bili odgovori negativni. Ipak, nadam se kako će ova tema naići na dobar put – rekla je Cajhen.

Veliki problem
Župan je naglasio da KZŽ izdaje najveći broj stipendija u RH, njih 550, za što se izdvaja 400.000 eura.
– Ne razumijem zašto bi jedinicama lokalne samouprave davali dodatak za stipendije koje daju one. Što se tiče vrtića, ponavljam odgovor – mi imamo obaveze te moramo voditi brigu prvenstveno o zdravstvu te srednjoškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju. Kada pogledate kolike mi investicije radimo na tom području, onda jednostavno nema prostora za sufinanciranje predškolskog odgoja. Jednostavno financijski nije moguće, iako bi mi to vrlo rado činili. Čak bi i jedinice lokalne samouprave koje su ušle u investicije, bez intervencije Vlade RH, teško izašle na kraj s tim. Kad je u pitanju stanovanje mladih, možemo se složiti da je to veliki problem i da nije baš najbolje riješen u Hrvatskoj. Treba mijenjati model jer nekretnine idu u nebo, a prema posljednjim informacija ima 200.000 praznih stanova. Očito nešto ne štima, a svaki put kada je Država reagirala kroz mjere, cijene su išle gore. Ono što mi razmišljamo, to su stanovi za izmamljivanje. Znači, zgrade koje će biti jeftino građene po normalnoj cijeni i bez zarade za Županiju, i da krenemo s iznajmljivanjem za mlade obitelji po određenim kriterijima. To ćemo iskomunicirati sa Savjetom za mlade, već smo razgovarali s vodstvima jedinica lokalnih samouprava jer neki su već krenuli sami u te programe, pa ćemo vidjeti hoćemo li se uključiti ili ćemo sami krenuti s modelom. Za to bi trebali kupovati zemljišta jer Županija ih nema u svojem vlasništvu. Formirat ćemo odbor te vas molim da priključite radnoj skupini.
Vijećnik HDZ-a i krapinski gradonačelnik Zoran Gregurović spomenuo je da se po pitanju sportske dvorane SŠ Krapina ništa nije dogodilo, posebice po pitanju smanjenja cijena, te da nema dovoljno termina za sve sportske udruge i klubove. Pitao se i hoće li ti problemi korištenja sportskih dvorana u Zagorju konačno doći na red.
Vijećnik Davor Kljak (Reformisti) komentirao je nedavni posjet ministara Donjoj Stubici povodom otvorenja gradilišta, odnosno rušenja jedne obiteljske kuće koja je stradala u potresu. Kako je istaknuo, to se sve dogodilo čak četiri godine nakon potresa te se pitao je li to doista vijest s obzirom na to da su o tome pisali svi mediji te kuda ide naša država.
Župan Kolar odgovorio je kratko da će on uvijek primiti ministre kada dođu u posjet Krapinsko – zagorskoj županiji te dodao da je obnova nestvarno spora, no da su toga svjesni svi.
Dodajmo i da se vijećnik Romeo Vincelj (Lista grupe birača) dotaknuo prijedloga Odluke o raspoređivanju sredstava iz Proračuna Županije za redovito godišnje financiranje političkih stranaka i nezavisnih vijećnika zastupljenih u Skupštini, s prijedlogom da se, umjesto povećanja naknade, ta sredstva bolje rasporede, no ta je stavka na kraju ipak maknuta s Dnevnog reda i naći će se na sljedećoj sjednici.