Krapinsko – zagorska županija je, prema podacima iz otvorenog proračuna Hrvatske zajednice županija, u 2023. godini na prvom mjestu prema povlačenju sredstava iz europskih fondova. Prvo je mjesto osigurala zahvaljujući povlačenju čak 64.117.000 eura, dok je prva sljedeća županija Zagrebačka sa 46.849.000 eura, odnosno, čak 15, 2 milijuna manje. Krapinsko – zagorska županija nalazi se uvjerljivo na prvom mjestu i kada se povučena sredstva usporede sa brojem stanovnika – s povučenim 531 eurom za svakog svog stanovnika nalazi se čak i iznad Grada Zagreba koji je na svakog Zagrepčanina povukao 346 eura europskih sredstava.
Župan Željko Kolar istaknuo je kako je Krapinsko – zagorska županija upravo europskim sredstvima realizirala čitav niz projekata koji bi joj u pravilu bili nedostižni da može računati samo na svoja izvorna sredstva.
200 milijuna eura
– Odavno smo prepoznali potencijal bespovratnih sredstava iz europskih fondova te smo pravovremeno radili kako na edukaciji naših djelatnika, tako i na privlačenju novih već dokazanih stručnjaka. Zahvaljujući znanju, predanom radu i upornošću te našoj viziji nije nam bilo teško i u 2023. godini brzo odgovoriti na sve izazove iz Fonda solidarnosti, a u isto vrijeme i nastaviti s našim ostalim projektima te strateškim planiranjem za naredno razdoblje – istaknuo je župan Kolar te naglasio kako Županija već sad ima pripremljene projekte vrijednosti veće od 200 milijuna eura koji imaju gotove građevinske dozvole te su spremni za otvaranje natječaja i povlačenje europskih sredstava.
Pročelnica Upravnog odjela za javnu nabavi u Europske fondove Vlatka Mlakar ističe kako provedba svakog projekta podrazumijeva veliku odgovornost i pažljivo planiranje te osiguranje ljudskih, administrativnih i financijskih kapaciteta.
– Pet je ključnih preduvjeta za uspješnu provedbu europskih projekata: iskusan project manager, stručnjak za javnu nabavu, financijski kapacitet, administrativni kapacitet i podrška donositelja odluka, koji i sami moraju biti uključeni u provedbu projekta kako bi mogli informirano donositi nužne strateške odluke. Ovisno o samom sadržaju projekta, dakako da postoji i niz sektorskih kompetencija, resursa i kapaciteta koje je potrebno uključiti kako bi se projekt uspješno realizirao – rekla je pročelnica Mlakar te naglasila da Županija svaki projekt provodi temeljito, zahvaljujući čemu niti u jednom od njih nije došlo do penalizacije od strane kontrolnih tijela.
Najveći dio povučenih europskih sredstava u 2023. godini odnosi se na projekte financirane iz Fonda solidarnosti Europske unije, iz kojeg je za sanaciju šteta od zagrebačkog potresa u dvije godine isplaćeno čak 53.532.119,13 eura. Krapinsko – zagorska županija određena je kao Tijelo odgovorno za provedbu financijskog doprinosa za dva poziva koji su provođeni i u 2022. i u 2023.godini: “Vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u području obrazovanja oštećenih u potresu na području Krapinsko – zagorske županije” te “Vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u području prijevoza oštećenih u potresu na području Krapinsko – zagorske županije”.
Temeljem poziva “Vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u području prijevoza oštećenih u potresu na području Krapinsko – zagorske županije“ su kroz dvije godine ugovorene 54 operacije s ukupnim iznosom bespovratnih sredstva od 34.693.030,61 eura, a kada tome dodamo i iznos iz jednostavne izravne dodjele od 16.781.839,76 eura, dolazimo do čak 51.474.870,37 eura bespovratnih sredstava. Zahvaljujući njima sanirano je 267,18 kilometara cesta, 38 klizišta, 11 propusta i tri mosta. Temeljem poziva “Vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u području obrazovanja oštećenih u potresu na području Krapinsko – zagorske županije“ ugovoreno je 12 operacija sa ukupnim bespovratnim sredstvima u iznosu od 1.235.002,90 eura te dodatno putem jednostavne izravne dodjele iznos od 822.245,86 eura, što ukupno za obrazovanje daje 2.057.248,76 eura.
Zamjenica župana Jasna Petek naglasila je kako je Krapinsko – zagorska županija osiguravanjem sredstava iz europskih fondova dodatno osnažila svoju lepezu kvalitetnih obrazovnih, zdravstvenih i socijalnih usluga.
– Kraj 2023. godine obilježili smo završetkom nekoliko važnih i velikih projekata. Jedan od njih, projekt “Novi početak“ od iznimnog je značaja za sve žrtve obiteljskog nasilja. Njime smo osigurali siguran dom za žene žrtve obiteljskog nasilja, te na taj način zaokružili sustav podrške u županiji za sve žrtve obiteljskog nasilja, ali i proveli brojne preventivne aktivnosti i programe, stvorili mrežu suradnika, senzibilizirali i informirali javnost, a sve u cilju stvaranja županije sa nultom stopom tolerancije na nasilje – naglasila je Petek, dodajući kako je vrijednost projekta bila gotovo dva milijuna eura, 1,5 milijuna osiguranih iz Europskog socijalnog fonda i 420.000 eura vlastitih sredstava Krapinsko – zagorske županije.
Gotovo 100 projekata
Nadalje, Zagorska razvojna agencija je u 2023. godini pripremila 98 projekata vrijednosti veće od
67 milijuna eura. Ravnateljica Karolina Barilar posebno ističe projekte izrade projektno-tehničke dokumentacije, odnosno stvaranje osnovnih preduvjeta za realizaciju budućih investicija poput gradnje nove zgrade Centra za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice, sjedišta Zavoda za hitnu medicinu u Krapini te uspostave jednosmjenske nastave u osnovnim školama čiji je osnivač Krapinsko – zagorska županija.
Završena je i 5,1 milijun eura vrijedna konstruktivna obnova Dvorca Stubički Golubovec.
– U 2023. godini završeni su i radovi konstruktivne sanacije dvorca Stubički Golubovec u kojem će nakon završetka cjelovite obnove i opremanja najsuvremenijom opremom biti otvoren veliki Znanstveno-edukativno zabavni centar – jedini u Hrvatskoj. Vrijednost konstruktivne sanacije je 5,1 milijun eura. U međuvremenu smo uspjeli osigurati dodatnih 9,2 milijuna eura za cjelovitu obnovu, a paralelno ćemo raditi i na nastavku projekta koji će rezultirati otvorenjem Centra do kraja 2025. godine – najavila je voditeljica projekta i direktorica Poduzetničkog centra Krapinsko – zagorske županije Helena Matuša.