Hrvatska je prošle godine imala najmanji broj rođenih u povijesti, piše Index.
Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), 2023. je najgora godina u povijesti Hrvatske po pitanju broja rođenih. Do kraja studenoga je rođeno manje od 30.000 djece, a sudeći po povijesnim trendovima za prosinac, to znači da će u godini ukupno biti manje od 33.000 rođenih.
Za usporedbu, 2011. je rođeno 42.000 djece. Drastičan je to pad (cca devet tisuća) u kratkom razdoblju, a nema naznaka da će se situacija poboljšati. Ni u jednom mjesecu 2023. nije rođeno više od tri tisuće djece, što nije zabilježeno ni u godinama pandemije (2020. i 2021.). Još do 2017. je bila rijetkost da u bilo kojem mjesecu broj rođenih bude manji od tri tisuće.
S druge strane, broj umrlih je relativno konstantan. Kreće se između četiri i pet tisuća mjesečno, što znači da svaki mjesec u Hrvatskoj umire tisuću, u nekim mjesecima čak dvije do tri tisuće osoba više nego što se rađa.
Usporedi li se broj rođenih i umrlih, lako je zaključiti da je 2023. Hrvatska samo na temelju većeg broja umrlih od broja rođenih izgubila 18.000 stanovnika.
Ilustrativno, Hrvatska samo zbog većeg broja umrlih od rođenih svake godine izgubi više stanovnika nego što živi ljudi u gradovima poput Samobora, Đakova, Požege i Čakovca. U dvije godine izgubi isti jedan Šibenik ili Varaždin, u tri godine cijelu Pulu.
Trend je jasan – prema popisu stanovništva 2021. je u Hrvatskoj živjelo 3,87 milijuna ljudi, a prema popisu iz 2011. 4,28 milijuna. To je pad od 413.000 stanovnika, što je otprilike ukupan broj ljudi koji živi u cijeloj Splitsko-dalmatinskoj županiji, u periodu od samo jednog desetljeća.
