Prema podacima Eurostata i UN-a, Hrvatska je zemlja s najvećim udjelom mlađeg staračkog stanovništva na svijetu. čak 20,6 posto stanovnika Hrvatske građani su u dobi između 60 i 74 godine, piše Jutarnji list.
Demograf Nenad Pokos, s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, obradom podataka je utvrdio da smo jedina država na svijetu u kojoj je ta dobna skupina veća od 20 posto, ako ne računamo Monako, koji se zbog izrazito malog broja stanovnika u pravilu ne uvrštava u komparativne analize.
Japan je na drugom mjestu.
U dobnoj skupini od 60 do 75 godina, dobar dio čine pripadnici tzv. baby-boom generacije, rođene u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata.
– Skorim ulaskom “baby boom” generacija u životnu dob kada će biti znatno podložniji riziku smrti te daljnjim smanjenjem broja živorođenih, za dvije do tri godine u Hrvatskoj će umirati dvostruko više stanovnika no što će ih se rađati. Takvi slučajevi poslije Drugoga svjetskog rata zabilježeni su samo u državama gdje je dolazilo do genocida, poput Kambodže i Ruande, te u nekolicini niskonatalitetnih država tijekom pandemije (Japan, Bugarska). Uz sva ta saznanja, Vijeće za demografsku revitalizaciju hrvatske Vlade prošli mjesec održalo je sjednicu nakon gotovo četiri godine, Strategija demografske revitalizacije donosi se bez ijedne mjere, Grad Zagreb ukinuo je mjeru roditelja odgojitelja, a saborski Odbor za demografiju i dalje ne postoji niti se najavljuje njegovo osnivanje u novom sazivu – zabrinut je Pokos.
U brojkama, prošle se godine u našoj zemlji rodilo manje od 33.000 djece, a istodobno je umrlo gotovo 52.000 ljudi. U vrijeme kada su se rađali današnji sedamdesetogodišnjaci, tj. 1953., rođeno je gotovo 90.000 ljudi, dok je broj umrlih bio oko 42.000.
Iza Hrvatske i Japana, prema podacima Eurostata i UN-a za 2021. i 2022. godinu, prema udjelu mlađeg staračkog stanovništva, slijede Bugarska (19,3 posto), Finska (19,1 posto), Italija (18,6 posto) i Litva (18,4 posto).
