Blagdan je Pepelnice ili Čiste srijede kojom počinje korizma, vrijeme od 40 dana, ne računajući nedjelje, kao poseban oblik pokorničke priprave vjernika za proslavu Kristova vazmenoga otajstva – Uskrsa, piše Prigorski. 

Pepeo 

Pepelnica svojom simbolikom poziva vjernike na dublje promišljanje i promjenu srca. Naziv joj potječe iz obreda pepeljenja, kad svećenik vjernike posipa pepelom po glavi ili im, već prema običajima kraja, pepelom napravi znak križa na čelu, i pri tome izgovara riječi: “Obratite se i vjerujte evanđelju”. 

Pepeo kojim se vjernici posipaju dobiva se od spaljenih grančica s prošlogodišnje Cvjetnice. Posipanjem pepela na Čistu srijedu podsjetnik je na Kristovu patnju i vjernikovu spremnost da sudjeluje svojim odricanjima i drugim oblicima pobožnosti, u Kristovoj žrtvi. 

Posipanje pepela u kršćanskoj tradiciji označava pokoru i spremnost na novi život, na što podsjećaju riječi: “Obratite se i vjerujte evanđelju””, dok formula “Sjeti se, čovječe da si prah i da ćeš se u prah vratiti” podsjeća na čovjekovu smrtnost i prolaznost, kao i na potrebu da se čovjek u punoj poniznosti podloži Bogu, svome Stvoritelju. 

Pepelnica je uvijek u srijedu, a budući da poziva na unutrašnje čišćenje naziva se i Čistom srijedom. Da bi se naglasio pokornički karakter Čiste srijede, taj je dan, uz Veliki petak, Crkva proglasila zapovijedanim postom i nemrsom. 

Post i nemrs 

Postiti znači najesti se jednom do sita u danu, a ne mrsiti znači ne jesti meso. Obično se osim mesa ne jedu ni mlijeko, jaja i mliječni proizvodi. Naglasak je na umjerenosti u hrani, štoviše dragovoljnom gladovanju, kako bi se time posebno istaknula spremnost na žrtvu i odricanje iz ljubavi i zahvalnosti prema Kristovoj muci i smrti. 

Post obvezuje sve vjernike od navršene 18. do započete 60. godine života, dok nemrs obvezuje sve koji su navršili 14 godina života u sve petke, a napose korizmene, osim onda kada na taj dan padne svetkovina. 

Post i nemrs ne obvezuju one koji se nalaze u težim životnim okolnostima, kao što su npr. bolesnici, trudnice, dojilje, putnici ili oni kojima je zbog trenutačnih okolnosti u kojima se nalaze, teško postiti i ne mrsiti. U takvim se okolnostima preporučuje, ako je to fizički moguće, da se post i nemrs zamijene nekim drugim djelom pokore. 

Pokornička priprava za Uskrs početkom 3. stoljeća trajala je od jednog ili dva tjedna, da bi već u sljedećem stoljeću trajala četrdeset dana, po kojima je i dobila naziv – korizma. 

Započinjala je prvom nedjeljom korizme, a završavala na Veliki četvrtak. Od 6. stoljeća korizma započinje na Pepelnicu, tako da se povećala na 44 dana.