IDE GAS! Često se postavlja pitanje jesu li nespremni i neprofesionalni za tržište rada? No, oni već od “malena“ zarađuju, kombinirajući posao sa školskim obavezama
Odrastaju uz puno lažnih poruka i jako malo osobnog iskrenog odnosa. Oni su generacija Z

Autorica: Dorotea Fistrić, 4. mt

Mentorica: Marina Buhin, prof.

Ide gas!, CEO, cringe, ghostanje. Samo su neki od izraza koji su razumljivi generaciji Z ili zoomerima. Ako ne znate što znače ovi izrazi, vjerojatno ste rođeni prije 1996. godine, od kada se smatra da je krenulo njihovo razdoblje. Neki ih smatraju buntovnicima, a drugi u njima vide nove poglede na svijet. Mladi su to ljudi odgojeni na digitalnoj tehnologiji, koji su oko sebe stvorili digitalni svijet, način i stil života bez kojeg ne mogu ili ne znaju funkcionirati. Brzim scrollanjem  kroz društvene mreže sveli su koncentraciju na svega par minuta. Scrollanje je riječ koju mladi koriste za tipkanje, pretraživanje ili listanje. Međusobno komuniciraju jezikom kojeg teško da bi svatko razumio. To su razne sintagme i fraze poput seen, što bi značilo da vam je netko pogledao poruku, ali nije na nju odgovorio. Slay možete koristiti kad vam se nešto mnogo sviđa, a cringe kad se nađete u nekoj neugodnoj situaciji. Ako vam pak generacija Z kaže da ste CEO, značilo bi da ste apsolutno najbolji u onome što radite, s čime možemo povezati i izraz Ide gas!, kojim se osoba želi pohvaliti zbog nečega, dok izraz ghostanje koriste kada ih netko u potpunosti ignorira, odnosno ne odgovara im na poruke. 

Problemi mladih

Sve to dolazi s gledanjem popularnih TikTok videa, koji sami po sebi kratko traju te trebaju malu količinu pažnje i koncentracije, što može utjecati i na njihov svijet van medija. Također, društvene mreže nametnule su razne standarde, od izgleda do materijalizma, pa tako postaju osjetljivi na svoj vanjski izgled, pogotovo u pubertetsko doba i doba adolescencije. Pronalazeći sebe, često se bore s mentalnim zdravljem, zarobljeni u svojim mislima ispunjavaju li svoja i tuđa očekivanja. Često su neshvaćeni od strane roditelja, koji su i sami bili tinejdžeri, od kojih zoomeri traže samo malo razumijevanja i podrške. Osjete li prevelik pritisak sa svih strana, često dolazi do asocijalnog ponašanja te anksioznosti. Razlog tome su negativni utjecaji, budući da mnogo mladih ne zna organizirati svoje slobodno vrijeme, zbog čega ga provode nesadržajno. Mogu se primijetiti i promjene u društvenom životu. Počinju se izolirati i sve više vremena provode u samoći. Roditelji pritom često zaborave oblikovati svoje kritike na konstruktivan način te time očekivanja zoomera postaju veća. Očekuju samo najbolje i nisu zadovoljni ni sa čim manjim, čime dolazi do pritiska. 

Često odmaknu svoja očekivanja od očekivanja roditelja te se koncentriraju na svoje ciljeve i ono što žele postići. Kritike koje im neće pomoći zanemaruju te dolaze do novih spoznaja. Traže da im se svi prilagode. Današnja generacija Z utjehu nalazi u glazbi, modernim umjetnostima i sportu. Sve više odlaze u teretanu te brinu o fizičkom izgledu, kako bi se uklopili u nametnute standarde.

Zarađuju od “malena“

Možemo reći da ih krasi sposobnost multitaskinga, odnosno obavljanja više zadataka u isto vrijeme. Informacije primaju brzo, no zahtijevaju lakši pristup istih. Zbog toga se često postavlja pitanje jesu li nespremni i neprofesionalni za tržište rada? No, oni već od “malena“ zarađuju, kombinirajući posao sa školskim obavezama. Stoga odrađuju poslove sa strane koji su vezani uz tehnologiju. A odličan izvor brze zarade su naravno, njima omiljene društvene mreže. Postavljanjem medijskih sadržaja danas je veoma lako doći do zarade, o čemu nam govori influencer Antonio Abičić, učenik četvrtog razreda medijskih tehničara, koji zarađuje preko društvenih mreža. 

– Osim preko sakupljanja pratitelja, može se zaraditi i preko sponzorstva. Bitno je naglasiti što mi možemo ponuditi sponzoru, a što oni nama, kako bi se dogodila kompenzacija. Zarađujem pomoću svog Instagram profila, gdje aktivno objavljujem fotografije i videe, od raznih recenzija do reklama. Razne su tu suradnje u pitanju, nevažno je li to kozmetika ili neki komad odjeće – rekao nam je Antonio. 

Antonio Abičić/FOTO: Marina Buhin

Kroz društvene mreže razvijaju se njihovi društveni odnosi, od prijateljstva do ljubavnih veza. Odrastaju uz puno lažnih poruka i jako malo osobnog iskrenog odnosa. Ova generacija odrasta u kulturi straha. Ne vjeruju da je svijet sigurno mjesto. Vide da se stalno nešto opasno oko njih događa te da trebaju biti na oprezu. Kada razgovarate s njima stalno čekaju da nešto prežive, bio to test iz matematike, razgovor za posao ili slično. 

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

NET.HR

IZ HRVATSKE

Kajkavske kronike

Još iz rubrike