U Hrvatskoj stanovništvo i dalje stari, odnosno sve je manje mlađih, a više starijih ljudi, jer su to generacije rođene nakon Drugog svjetskog rata kada se rađalo dva do tri puta više djece nego danas, donosi Poslovni dnevnik.
U Hrvatskoj je po privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) sredinom prošle godine živjelo 3.853.200 stanovnika, odnosno 0,06 posto manje u odnosu na sredinu 2022. godinu, ali se od kraja te godine zbog doseljenika trend preokrenuo pa je stanovništvo poraslo za 0,06 posto.
Porast muškog stanovništva
Podaci su pokazali porast muškog stanovništva, i to najviše u dobnoj skupini od 25 do 29 godina starosti (3,5 posto), što može biti utjecaj migracijskih kretanja, rekla je u razgovoru za Hinu načelnica sektora za društvena istraživanja u DZS-u Dubravka Rogić-Hadžalić.
Procjene broja stanovnika do sredine 2023. godine, koje je u petak objavio DZS, izračunate su na temelju podataka iz Popisa 2021. godine, prirodnoga kretanja stanovništva i migracijskog salda, objasnila je.
Po privremenim podacima, sredinom prošle godine broj stanovnika je bio 3.853.200. U odnosu na sredinu 2022. godine bilježi se njegov pad za 0,06 posto.
Međutim, kad se usporede podaci o ukupnom broju stanovništva sredinom 2023. godine (3.853.200 stanovnika) s podacima procjene stanovništva krajem 2022. godine (3.850.894 stanovnika), pokazuje se porast broja stanovnika za 0,06 posto.
Stanovništvo i dalje stari
U Hrvatskoj stanovništvo i dalje stari, odnosno sve je manje mlađih, a više starijih ljudi, jer su to generacije rođene nakon Drugog svjetskog rata kada se rađalo dva do tri puta više djece nego danas.
No, na povećanje pojedinih dobnih skupina utječe i doseljavanje radne snage u Hrvatsku, pojašnjava Rogić-Hadžalić.
Podaci, naime, pokazuju porast broja muškog stanovništva za 0,4 posto, najviše u dobnoj skupini od 25 do 29 godina starosti (3,5 posto), što može biti utjecaj migracijskih kretanja.
Situacija na tržištu rada zahtjeva doseljavanje muške radne snage, najčešće u toj dobi, zbog znatne potražnje na području uslužnih djelatnosti i građevinarstvu.
Trendovi smanjenja mlađeg stanovništva
Promatrajući dobnu strukturu stanovništva sredinom 2023. godine u odnosu na sredinu 2022. godinu, podaci pokazuju porast broja stanovnika u dobnoj skupini od 70 do 74 godine (3,45 posto) te 75 godina i više (1,60 posto), što potvrđuje trend starenja stanovništva.
S druge strane, uočavaju se trendovi smanjenja broja mlađeg stanovništva, do četiri godine minus iznosi 1,36 posto, od pet do devet godina 1,34 posto, a od 10 do 14 godina minus je 1,32 posto. Posljedica smanjenja mlađeg stanovništva je manji broj živorođene djece još dugi niz godina.
Privremeni podaci koje je nedavno objavio DZS pokazuju da je u Hrvatskoj lani rođeno najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja, bilo je više sklopljenih brakova, ali i manje umrlih, što je donekle popravilo negativnu sliku prirodnog priraštaja.
Rogić-Hadžalić procjenjuje da će trend kretanja stanovništva biti sve stabilniji jer se građani koji su iselili neće tako lako vratiti dok doseljenici moraju biti pod okriljem migracijske politike i odobravanja kvota za dobivanje radnih dozvola.
U odnosu na distribuciju po spolu, sredinom 2023. u Hrvatskoj je bilo više žena – 1.985.200, nego muškaraca – 1.868.000.
