U jeku ruske agresije, svijet se pribojavao katastrofalne nestašice žitarica koja je gurala cijene u nebo. Dvije godine kasnije, rast na globalnoj razini posve je anuliran, ali taj preokret hrvatski građani uopće nisu osjetili, piše Poslovni dnevnik.
Kako se činjenica da su cijene žitarica na globalnoj razini pale ispod (predratne) razine s kraja 2021. godine uklapa u (zamjetno povišenu) percepciju inflacije među hrvatskim građanima? Nikako. Ili još bolje, kako se intenzivna korekcija uklapa u službenu statistiku za Hrvatsku, koja zamjetno od odudara od izrazito pesimistične percepcije velikog broja stanovnika? Opet, ne baš najbolje.
To je zapravo prilično blaga konstatacija, jer prema podacima Eurostata, cijena kruha u Hrvatskoj je u promatranom razdoblju (od siječnja 2022. godine) kontinuirano – rasla.
Pa i nakon prve polovice 2022. godine, od kada datira globalni trend pada cijena koji, eto, još uvijek nije stigao do polica u hrvatskim trgovinama. Unatoč subvencioniranim energentima i zamjetno nižim cijenama žitarica, što su redom krucijalni ulazni troškovi u proizvodnji i prodaji kruha.
Takav ishod sigurno nije bio na pameti uredništvu Financial Times koje je krajem prošle godine, u pravoj poplavi kojekakvih prognoza i projekcija, ponudilo svoj pogled u kristalnu kuglu i prilično optimistično viđenje budućeg razvoja događaja.
Kao jedan od ključnih argumenata optimističnih stavova istaknut je silazan trend stope inflacije, obilato potpomognut normalizacijom globalnih lanaca opskrbe (kojima sada opet ozbiljno prijeti sukob na Bliskom istoku!) i kontinuiranom korekcijom cijena na tržištima roba.
O intenzitetu kaosa najbolje svjedoči činjenica da je cijena pšenice u jednom trenutku premašila 14 dolara po bušelu, makar tijekom prethodnih 15 godina nikad nije bila ni iznad 10 dolara.
Danak neizvjesnosti plaćen je uistinu visokom cijenom, no jednom kada je panika splasnula, uslijedio je preokret. Konkretno, cijena kukuruza samo tijekom prošle godine smanjena je za gotovo trećinu, a pšenice za trećinu. Iz perspektive proizvođača, ni početak godine ne sluti na dobro, potvrđujući prognoze Financial Timesa: u svega dva mjeseca, kukuruz je zabilježio pad cijene od oko 13 posto, dok je pšenica u minusu od sedam posto.
Da stvar bude još zanimljivija, hedge fondovi vjeruju kako se kraj silaznog trenda još uvijek ne nazire. Prema aktualnim podacima, količina short pozicija koje investitori otvaraju kako bi se kladili na pad cijene žitarica, dosegnula je najvišu razinu u posljednjih 20 godina.
Idila, naravno, neće trajati predugo, jer manje zasijanih površina uslijed niskih cijena prije ili kasnije će imati za posljedicu rast cijena, ali u ovom trenutku tek valja konstatirati kako su se cijene žitarica spustile i ispod (predratne) razine s kraja 2021. godine.
