Prema najnovijim podacima Eurobarometra, mehanizma koji anketama mjeri javno mišljenje u državama članicama Europske unije, kao i u zemljama kandidatkinjama, čak 89 posto građana Hrvatske izjavilo je da je u posljednjih nekoliko godina bilo događaja koji su negativno utjecali na njihovo mentalno zdravlje, a Životna linija, udruga za prevenciju suicida, upozorava na velik problem – u Hrvatskoj je još uvijek teško dobiti adekvatnu psihijatrijsku pomoć, prenosi Nacional.hr.
Tih 89 posto Hrvata ističu osjećaj tuge, potištenosti, pretjerane strahove ili brige, nisko samopouzdanje, poteškoće s koncentracijom, socijalno povlačenje i naposljetku gubitak interesa, odnosno užitka u aktivnostima u kojima su prethodno uživali.
Sve te stvari su usko povezane s depresijom i drugim mentalnim bolestima, a u Hrvatskoj je psihoterapija, naročito individualna, slabo dostupna. O tome govori Tin Pongrac, predsjednik Udruge Životna linija, koji je dao intervju za Zagreb News. Fokusirao se na glavni grad i najveće izazove Zagrepčana.
– Ovo su najnoviji podaci kojima raspolažemo: tijekom 2022. godine suicid je izvršilo 529 osoba, od čega 128 žena i 401 muškarac. PU zagrebačka zabilježila je 114 samoubojstava, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno Statističkom pregledu temeljnih sigurnosnih pokazatelja i rezultata rada u 2022. godini. Na nacionalnoj razini od svih dobnih skupina, osobe iznad 65 godina starosti izvršile su 192 suicida, što je 36,29 posto od ukupnog broja svih suicida. Te osobe predstavljaju izrazito ranjivu skupinu – kazao je Pongrac.
U dobnoj skupini od 15 do 25 godina u Hrvatskoj je bilo 36 izvršenih suicida, što je porast od čak 50 posto u odnosu na godinu dana ranije. Poznato je da se djeca i mladi teško nose sa sve većim izazovima i da imaju mentalne poteškoće.
– Trebalo bi pojačati pomoć za djecu i mlade na području mentalnog zdravlja. Isto tako, potrebno je među djecom i mladima širiti svijest o važnosti traženja pomoći, što se može postići javnozdravstvenim kampanjama za mentalno zdravlje – poručio je Pongrac.
Od svih dobnih skupina najviše suicida počinile osobe iznad 65 godina, njih čak 192, što predstavlja 36 posto od ukupnog broja suicida u Hrvatskoj.
– Potrebno je povećati mirovine i osigurati opće dostojanstvo osoba starije životne dobi. Isto tako, njima kao osobito ranjivoj skupini potrebno bi bilo osigurati pojačanu potporu na području mentalnog zdravlja. Za njih bi trebalo osigurati grupe za emocionalnu potporu, aktivnosti za prevenciju depresije i načine za povećanje socijalizacije – zaključuje Pongrac.
