Kada jedemo ultraprerađenu hranu, ona pogađa sustav nagrađivanja mozga koji uključuje zadovoljstvo, motivaciju i učenje i tjera nas da više žudimo za njom, piše Večernji list.
Naime, nedavne studije sugeriraju da brza hrana nije samo osmišljena da budu ukusna, već i da stvara ovisnost – toliko da neki stručnjaci neutaživu žudnju nazivaju pravovjernom mentalnom bolešću. Simptomi ‘poremećaja upotrebe ultraprerađene ili visokoprerađene hrane’ uključivali bi intenzivnu žudnju i poteškoće u smanjenju konzumacije, kao i simptome ustezanja kao što su razdražljivost i uznemirenost pokušavajući smanjiti unos, rekla je profesorica psihologije na Sveučilištu u Michigan Ashley Gearhardt za New York Post.
Desetljeća istraživanja pokazala su da je ultra-prerađena hrana – poput čipsa, nekih žitarica, kupovnih začina i zapakiranih grickalica – loša za tijelo. Uz sve više dokaza da su mozak i crijeva suštinski povezani, stručnjaci kažu da hrana također ima moć promijeniti naše mišljenje, pridonoseći poremećajima raspoloženja, problemima sa spavanjem, smetnjama u učenju i kognitivnom padu.
Studija iz 2017. objavljena u PLoS One otkrila je da nakon četiri dana doručka s visokim udjelom zasićenih masnoća i dodanog šećera, pojedinci su primijetili smanjenje performansi na nekim testovima učenja i pamćenja, dok oni koji su jeli zdravije doručke nisu vidjeli nikakve promjene u izvedbi.
Jedan veliki pregled istraživanja objavljen prošli mjesec u časopisu BMJ posebno je otkrio da osobe s visokim razinama ultraprerađene hrane imaju povećan rizik od depresije, tjeskobe i problema sa spavanjem. Druga studija objavljena u Journal of Affective Disorders u ožujku 2023. otkrila je da su stope depresije 80 posto veće kod ljudi čija prehrana uključuje velike količine ultraprerađene hrane.
Gearhardt je rekla da su ti učinci slični onima kada ljudi koriste droge koje stvaraju ovisnost, uključujući nikotin i alkohol. ‘Ljudi intenzivno žude za ultra-procesiranom hranom i konzumiraju je kompulzivno te otkrivaju da je ne mogu prestati jesti’, dodaje. Objasnila je da se to može svesti na način na koji se ta hrana proizvodi. Kada se rade proizvodi kao što su čips, žitarice za doručak i grickalice, stanična struktura sastojaka često se razgrađuje i lišava vode i vlakana, tako da ih je lakše žvakati i probaviti.
Prema Gearhardtinim studijama, čokolada, sladoled, pomfrit, pizza i čips su glavne namirnice za koje su ljudi izjavili da ih jedu na način koji izaziva ovisnost – sve namirnice koje sadrže i masnoće i ugljikohidrate. Prehrana s visokim udjelom ultraprerađene hrane ranije je povezivana s pretilošću, dijabetesom tipa 2, rakom i kardiovaskularnim bolestima, iako osim kalorijskog sastava i sastava hranjivih tvari, nije jasno zašto.