Izbori idu na ruku i privatnim iznajmljivačima, koji se barem u nekom kraćem razdoblju od jedne ili dviju godina ne bi trebali bojati da će im država dublje zavući ruke u džepove, donosi Večernji list.

U Hrvatskoj su vlasti pod pritiskom da se ljudima koji zarađuju na iznajmljivanju poveća porez na dohodak, a iz Bruxellesa ide inicijativa da se od turista koji unajmljuju smještaj preko internetskih platformi naplaćuje PDV. Na valu borbe protiv masovnog turizma zajahala je i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), koja je obnovila stari zahtjev za smanjenje poreznog opterećenja na veće plaće dodatkom da se novac za to smanjenje namakne jačim oporezivanjem privatnog najma u turizmu. Procjenjuje se da iznajmljivači godišnje zavrte blizu dvije milijarde eura.

HUP smatra da bi se dohodak od iznajmljivanja stanova i apartmana turistima trebao oporezivati 10 posto, kolika je stopa na sve oblike dohotka od kapitala. Paušalisti iznajmljivači bi, prema tom prijedlogu, morali platiti 15 puta više poreza nego što ga plaćaju do sada. Mnogi od njih do svojih gostiju dolaze uz pomoć platformi. Od ove godine, ljudi koji iznajmljuju svoje stanove i kuće preko platformi moraju prijaviti i platiti PDV na njihovu uslugu dok bi idući korak mogao biti plaćanje PDV- a na kompletan najam. 

Iznajmljivanje privatnog smještaja preko internetskih platformi doživjelo je takav procvat da je zapelo za oko mnogima, bilo zbog gužvi i prevelikog pritiska na lokalnu infrastrukturu, bilo zbog procjene da se u ekonomiji dijeljenja koju su platforme omogućile malim ljudima vrti previše kapitala koji izmiče velikim hotelskim lancima, ali i državnim poreznim škarama.

Vruća je to politička priča na kojoj će poslodavci zacijelo inzistirati cijelu ovu izbornu godinu. Izbori idu na ruku i privatnim iznajmljivačima, koji se barem u nekom kraćem razdoblju od jedne ili dviju godina ne bi trebali bojati da će im država dublje zavući ruke u džepove. Nema stranke i premijera koji bi se odvažili na to da zimmer frei po Dalmaciji oporezuju 15 puta više nego sada, kao što traže poslodavci, no neke općine i gradove  mogu povećati porez na najam unutar postojećih okvira. Iznos paušalnog poreza propisan je još 2005. godine i od tada se godinama kretao od 19,91 eura (ili nekadašnjih 150 kuna) do 199 eura (1500 kuna) godišnje po jednom ležaju. 

Sve do ove godine većina gradova i općina držala se donje granice te se taj porez najčešće kretao između 19,91 i 40 eura godišnje po jednom iznajmljenom ležaju, no sve više sredina diže taj porez prema maksimalnih 199 eura, čime kompenziraju porezno rasterećenje plaća.