Danas se održavaju parlamentarni izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora. U 7 sati otvoreno je više od 6500 biračkih mjesta na kojima će se moći glasati do 19 sati, do kada je na snazi izborna šutnja.
U biračke popise upisana su 3 milijuna i 773 tisuće birača, 127 tisuća manje nego prije četiri godine. S prebivalištem u Hrvatskoj ih je 3 milijuna i 511 tisuća, a bez prebivališta u njoj aktivno registriranih je 222.300 birača, prenosi Index.
Prvi rezultati u 21 sat
U Hrvatski sabor se bira 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, osam zastupnika biraju pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici, a tri saborska zastupnika birači bez prebivališta u Hrvatskoj u 11. izbornoj jedinici koju čini cijeli svijet.
U 19 sati bit će objavljeni rezultati prvih izlaznih anketa, a u 21 sat DIP će objaviti prve izborne rezultate, koje će osvježavati svakih 15 minuta, tako da bi između 23 i 24 sata trebale biti obrađene tri četvrtine biračkih mjesta.
Što ako nemate važeću osobnu ili niste u mjestu prebivališta?
Član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski upozorava na dvije moguće situacije na izborni dan, a jedna od njih su birači koji nemaju važeću osobnu iskaznicu.
– U izvatku iz popisa birača, koji će se u srijedu naći na svim biračkim mjestima, nalaze se svi birači s važećom osobnom iskaznicom, no onaj tko ju nema ne znači da taj dan neće moći ostvariti svoje pravo – kaže Hojski i objašnjava što takav birač treba poduzeti.
– Treba napraviti dodatan korak, otići do upravnog odjela, to je u pravilu matični ured, izvaditi plavu potvrdu, s njom se vratiti na biračko mjesto, dobiti glasački listić i glasati – dodaje Hojski i naglašava da su svi uredi državne uprave danas dežurni od 7 do 19 sati i uredno će izdavati te potvrde.
Hojski ističe i kako birači koji na izborni dan nisu u mjestu prebivališta, a privremeno su se upisali ili su uzeli potvrdu za glasanje, primjerice iz Osijeka za Dubrovnik, ne mogu u Dubrovniku glasati na bilo kojem biračkom mjestu, nego na posebnom.
Na 102 biračka mjesta u Hrvatskoj, a to su u pravilu svi veći gradovi, imamo takva posebna biračka mjesta, tamo birač iz Osijeka može doći i dobiti glasački listić svoje, četvrte izborne jedinice i na njemu glasati, objašnjava.
Što znači preferencijalni glas?
Birači koji odluče izaći na izbore glasaju tako da na glasačkom listiću zaokruže broj ispred imena liste koju smatraju najboljom. Mogu iskoristiti i preferencijalni glas, pa zaokružiti broj ispred imena jednog kandidata na određenoj listi.
Kandidat koji osvoji najmanje deset posto glasova svoje liste ima prednost u odnosu na ostale, neovisno o tome gdje je smješten na listi, što znači da u sabor može ući i kandidat koji je bio na posljednjem mjestu.
Ne glasa se samo u Hrvatskoj
Osim u Hrvatskoj, saborske zastupnike hrvatski će birači birati u još 41 državi diljem svijeta, u njima se glasa dva dana, u utorak i u srijedu, a vremenska zona u kojoj se nalaze određuje vrijeme otvaranja i zatvaranja 110 biračkih mjesta, koliko ih se u njima nalazi.
Prva su se otvorila, u ponedjeljak u 23 sata, i prva će se zatvoriti tri biračka mjesta u Australiji, u srijedu u 11 sati po hrvatskom vremenu.
Otvorena su birališta
U 7 sati otvoreno je 6500 biračkih mjesta diljem Hrvatske. Svoje pravo birači će moći ostvariti na gotovo sedam tisuća biračkih mjesta, u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj danas ih je otvoreno 6544, najviše u drugoj (854), a najmanje (365) u prvoj izbornoj jedinici.
Državno izborno povjerenstvo (DIP) pozvalo je birače da ostvare svoje pravo i glasaju. Privremeno upisani birači glasat će na 102 posebna biračka mjesta, oni u ustanovama socijalne skrbi na 91, zatvorenici na 28, pomorci na 15 te birači u Oružanim snagama RH na dva posebna biračka mjesta.
Kako saznati svoje biračko mjesto?
Za glasanje trebate znati i gdje vam je biračko mjesto. Ako niste sigurni koje je vaše biralište, to možete provjeriti na OVOM LINKU, i to na sljedeća dva načina:
Prema adresi
Izaberite karticu Upit u biračka mjesta i odaberite svoju županiju, grad ili općinu, ulicu i kućni broj, potom prepišite kontrolni tekst te na kraju pritisnite tipku Traži.
Prema svojim podacima
Izaberite karticu Upit u registar birača i upišite OIB ili JMBG i prezime te prepišite kontrolni tekst i potom pritisnite tipku Traži.
Sustav će vam pokazati u kojoj ste izbornoj jedinici (za neke se birače od ovih izbora mijenja izborna jedinica u koju spadaju zbog izmjena Zakona o izbornim jedinicama) te broj vašeg biračkog mjesta, instituciju u kojoj se nalazi i adresu.
Što vam treba za glasanje i koja su pravila za glasačke listiće?
Za glasanje vam je potreban važeći identifikacijski dokument, a to može biti i osobna iskaznica i putovnica, ali i vozačka dozvola. Ako nemate važeći dokument, možete otići u svoj matični ured, gdje ćete dobiti potvrdu s kojom možete glasati.
Nakon što birački odbor provjeri vaš identitet i zabilježi na biračkom popisu da ste pristupili izborima, dobit ćete glasački listić. Glasati možete samo za listu, samo za kandidata (glas će vrijediti i za listu) ili za kandidata i listu (kandidat mora biti na listi koju ste zaokružili).
Na glasačkom listiću zaokružuje se redni broj ispred naziva liste. Ako želite, možete zaokružiti (to jest dati preferencijalni glas) i nekom od kandidata s liste koju ste zaokružili, i to tako da zaokružite broj ispred imena i prezimena tog kandidata. Preferencijalnim glasovima omogućava se da kandidat uđe u sabor bez obzira na mjesto na listi.
Svakako valja dodatno napomenuti da ne možete zaokružiti jednu listu, a onda zaokružiti kandidata s neke druge liste a da se oba glasa pribroje. Naime, ako to učinite, računat će se samo glas koji ste dali listi koju ste zaokružili, ali ne i kandidatu. Ako zaokružite više lista, vaš listić bit će nevažeći, kao i ako ne zaokružite ništa. Nakon što obavite zaokruživanje iza paravana, glasački listić, naravno, treba ubaciti u kutiju.
Kad ćemo dobiti podatke o izlaznosti i rezultate?
Državno izborno povjerenstvo (DIP) će u 12 i u 17 sati izvijestiti javnost o odazivu birača na izbore za Hrvatski sabor.
U 21 sat objavit će prve izborne rezultate, koje će osvježavati svakih 15 minuta, tako da bi između 23 i 24 sata trebalo biti obrađene tri četvrtine biračkih mjesta.
Što sve podrazumijeva izborna šutnja?
Dok je šutnja na snazi, zabranjeni su svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata i prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, kao i objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua kandidata… To se odnosi na medije, ali i društvene mreže poput Facebooka i X-a, kao i na slanje SMS-ova biračima i slično, kako su svojedobno naglasili iz DIP-a.
Zabranjena su, dakle, postavljanja novih promidžbenih sadržaja poput statusa, video klipova, slika ili komentara na društvenim mrežama, kao što su Facebook, Twitter i ostale, a koji se izravno objavljuju na naslovnicama kao novosti ili na privatnim profilima povezanih privatnih korisnika društvenih mreža.
S druge strane, neki vizualni promidžbeni materijali i dalje ostaju u javnom prostoru, poput jumbo plakata. Za kršenje izborne šutnje na izborima nisu zapriječene novčane kazne, no ona se, uz neka manja odstupanja, na proteklim izborima uglavnom poštivala.