U godini velikog izbornog ciklusa u Hrvatskoj i Europskoj Uniji, korisno je prisjetiti se promjena koje su obilježile kampanje na globalnoj razini od prošlih. U Hrvatskoj smo mogli naslutiti kolike će promjene biti kada smo imali lokalne izbore u Splitu koji su bili prvi veći post-Covid izbori u zemlji, piše Poslovni dnevnik.
Naime, bila je to kampanja u kojoj su dominirali skandalizacija i memovi tako da je bilo jasno da se sam pojam kampanje promijenio. Strategija kampanje postala je još važnija jer su se alati kampanje povećali, a utjecaj na pažnju korisnika drastično smanjio te su tradicionalni alati izgubili utjecaj.
Ovo je dovelo do svrstavanja medijske publike u mjehuriće u kojima imaju veliku kontrolu koje će sadržaje propuštati u svoj mjehurić, a koje neće gledati. Čak su prema statistikama standardne političke vijesti jedan od najnepopularnijih sadržaja u eri društvenih mreža te ih određeni postotak birača aktivno izbjegava.
Prva vidljiva promjena jest da se povrat investicije u vanjsko oglašavanje potpuno promijenio. Video površine imaju ponešto veću vidljivost, no sada je jasno da budžete za jumbo površine treba najmanje udvostručiti da bi postigli jednaku vidljivost kao prije nekoliko godina.
Upravo zbog prije spomenutih mjehurića profesionalcima koji se bave kampanjama posao je danas kompliciraniji jer umjesto standardne podjele na čvrste i meke birače trebaju puno bolje targetirati birače, a onda i prilagođavati slogane svakoj grupi posebno. Što smatram da stranke neće raditi, osobito u Hrvatskoj, dok ne shvate da jedan slogan više ne pokreće birače. Kako to upariti sa sve manjim budžetima, nije poznato.
S obzirom na sve, stranke će koristiti najčešće neučinkovite marketinške kampanje usmjerene na sve i svakoga jer se kao kolektivne mašine nisu još prilagodile preferencijalnim kampanjama koje u načelu taje ili izbjegavaju. A sve i da sami prikupljaju baze birača, ulaze u sivu ili kaznenu zonu kao u slučaju Cambridge Analitike. I netko će trebati odgovarati za to.
Važnost izgradnje vlastite digitalne publike također se ne smije zanemariti. Konstantna interakcija s publikom ključ je za održavanje pažnje i interesa. Međutim, čak i ako političke poruke dosegnu ciljanu publiku, izazov ostaje zadržati pažnju u svijetu gdje dominiraju živopisni populistički i lifestyle sadržaji. Poziv premijeru da dođe na pivu imat će veći doseg od bilo koje političke poruke.
Zaključno, možemo očekivati da će od izbornih kampanja u Hrvatskoj i Europskoj uniji najviše profitirati Mark Zuckerberg, zahvaljujući sveprisutnoj upotrebi njegovih platformi za digitalni marketing, unatoč izazovima s kojima se političke kampanje susreću u prilagodbi na nove tehnologije i regulative.