Cijene nekretnina u Hrvatskoj već neko vrijeme divljaju i postale su potpuno nepriuštive prosječnom čovjeku, donosi Index.

O toj su temi za HRT govorili Lana Mihaljinec Knežević, članica predsjedništva poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, i Branko Papeš, stručnjak za nekretnine i vlasnik agencije.

Atraktivna destinacija

Mihaljinec Knežević je rekla kako je na našoj obali izuzetno velik postotak kupovanja nekretnina stranih kupaca.

– Hrvatska je atraktivna turistička destinacija i stranci kupuju ovdje nekretnine kao investiciju. Jedan je od razloga što mogu ostvarivati velike prihode kroz turistički najam koji je nisko oporezovan – govori.

Dodaje kako to stvara velike probleme gradovima po moru koji su i sveučilišni. Kako kaže, nepriuštivost je sve veći problem, posebno lokalnog stanovništva.

– Sve je više mladih koji si ne mogu priuštiti nekretninu – rekla je Mihaljinec Knežević.

Ističe kako je velika potražnja za stanovima, a ponude nema dovoljno. “Građaninu s prosječnim primanjima se nema što ponuditi”, naglašava Lana Mihaljinec Knežević.

Tržište prije i poslije covida

– Problem je što građani i mediji ne rade segmentaciju između rabljenih stanova i novogradnje. Visoke cijene u novogradnji povukle su cijene u rabljenim stanovima. Sada imamo situaciju da prodavatelji rabljenih stanova imaju visoka očekivanja. No, rast cijena se usporio – govori Mihaljinec Knežević.

Papeš ističe kako je postojalo tržište prije i poslije covida.

– Prije covida udio stranaca u kupnji nekretnine je bio u Hrvatskoj oko 20 posto, a sada je 40 posto – kazao je.

Dodaje kako Hrvatska spada među 30 posto najskupljih lokacija u EU, no kako kaže, priuštivost nije znatno drugačija od ostatka Europe.

– Najskuplji grad za kupnju nekretnine u Hrvatskoj je Zadar. Morate izdvojiti 17.9 godina svih prihoda kako biste mogli kupiti prosječnu nekretninu, u Dubrovniku je to 16.9, a Zagreb je na 15.1 godini. No i u Münchenu se mora raditi 15 godina da si priuštite stan od 100 kvadrata, a u Rimu 15.7 godina. Najskuplji su Milano 19.6 i Beograd 19.4 – istaknuo je.

“Nemamo stambenu politiku”

Mihaljinec Knežević je kazala kako je naše tržište nekretnina fenomen i ono se često ne ponaša u skladu s makroekonomskim faktorima. Visoka stopa vlasništva je nasljeđe otkupa stanarskog prava.

Papeš smatra kako bi država trebala zaštititi od dizanja cijena nekretnina, a Mihaljinec Knežević se nadovezala i dodala kako Hrvatska uopće nema stambenu politiku.

Na pitanje zašto stranci kupuju nekretnine u Hrvatskoj Papeš je rekao kako je na prvom mjestu sigurnost, zatim kvaliteta života, blizina europskih destinacija.

– Mi smo za strance koji kupuju nekretnine best buy destinacija – kaže.

Papeš govori kako je rađena analiza.

– Uzet je u obzir prosječan stan u Rijeci od 50 kvadrata, u 2004. godini mogao se kupiti za 65 tisuća eura, a danas taj isti stan vrijedi oko 170 tisuća eura. To je rast vrijednosti od 165 posto, a ako se isti stavio u najam, moglo se zaraditi još 112 tisuća eura – rekao je Branko Papeš.