‘Ja sam samo Nemo’, riječi su nebinarne osobe koja je odnijela pobjedničku titulu ovogodišnjeg Eurosonga, uz dodatak da koristi zamjenice ‘they/them’. Štoviše, pjesma ‘The Code’ koja je osvojila prvo mjesto, govori o putovanju do shvaćanja da nije ni muškarac ni žena, pišu 24sata.
Identitet
Najjednostavnije rečeno, nebinarna osoba je ona koja se rodno identificira van društveno određenih kategorija muškog i ženskog identiteta. S obzirom na to da se zamjenice ‘they/them’ kojima se služi Nemo uobičajeno koriste na engleskom jeziku, a hrvatski prijevod trećeg lica podrazumijeva tri oblika (on, ona, ono), u domaćoj javnosti došlo je do određene zbunjenosti oko oslovljavanja nebinarnih osoba. Međutim, ispravna gramatička terminologija koju preferiraju nebinarne osobe samo je dio njihovog identiteta koji je relativno nepoznat u široj populaciji.
Zato postoji kolekTIRV-u, udruga za promicanje i zaštitu prava trans, interspolnih i rodno varijantnih (TIRV) osoba.
– Drago nam je da je pobjeda nebinarne osobe na Euroviziji potaknula javnost da nauči nešto o nebinarnim osobama jer je to put do smanjenja straha, predrasuda i mržnje prema nebinarnim osobama, kao i prema svima osobama koje su različite od naših očekivanja. Nebinarne osobe oduvijek postoje, a riječi i jezik kojima su sami sebe opisivali i kojima su ih drugi opisivali su se mijenjali kroz različite kulture i različita vremena – kažu iz kolekTIRV-a, dodajući da se u nekim kulturama nebinarne osobe slave i smatraju se svetima, jer po njihovom shvaćanju, te osobe imaju čast i privilegiju osjećati i širiti mudrost koja nije ograničena samo jednim rodom.
Iz udruge su pojasnili i kako nebinarne osobe žele da ih se oslovljava. U nastavku slijede detaljne upute:
– Nebinarne osobe žele, kao i svi drugi ljudi, da ih se oslovljava s poštovanjem i bez mržnje i predrasuda. Najbolje je pitati osobu koje ime i zamjenice koristi. Kao što spominjete, Nemo koristi they/them zamjenice, što je znatno lakše u primjerice engleskom jeziku nego u hrvatskom, ne samo zbog toga što nam u hrvatskom to možda zvuči neuobičajeno, već i zbog toga sto je naš jezik izrazito rodno obojan, odnosno kada je Nemo hungry mi očekujemo ili da je gladan ili da je gladna. Nebinarne osobe u Hrvatskoj često izbjegavaju korištenje rodnog jezika, umjesto da za njih kažemo on ili ona, oni žele da koristimo njihovo ime. Nemo recimo baš kaže ‘ja sam samo Nemo’. Nekada koriste množinu, nekada srednji rod, nekada koriste naizmjenično oba roda, a neke nebinarne osobe koriste samo muški ili samo ženski rod – kažu.
Kada govorite o nebinarnim osobama koristite zamjenice i rodno obojeni jezik u skladu s rodnim identitetom osobe (ako se, na primjer, osoba identificira kao žena, onda se koristi zamjenica ‘ona’ i oslovljava ju se kao ženu u svakom smislu, bez obzira pričalo se o njenom životu prije, tijekom ili nakon tranzicije, osim ako osoba ne zatraži drugačije).
Oslovljavanje
Ako radite intervju ili izvještavate o nebinarnoj osobi, pitajte osobu za zamjenice i kako u našem jeziku najbolje pisati ili govoriti, a s obzirom na to da nam je jezik binaran. Kad ne radite direktni intervju ili ne možete pitati osobu, postoji nekoliko opcija kod pisanja o nebinarnim osobama:
– staviti disclaimer – npr “Nemo koristi they/them zamjenice na engleskom jeziku, te zbog nepostojanja ekvivalenta u hrvatskom jeziku, svi oblici riječi s rodnim značenjem su pisani u množini”.
– množina (i to je možda najlakše u ovom slučaju jer se može mapirati na izvorni engleski), s tim da imenice tu ne bi trebale ići u množinu, dakle npr. “Nemo su izvođač’ica koji su nastupili na Eurosongu”. Isto kao što kad nekog persiramo ne pitamo “Jeste li vi profesorice?” Nego “Jeste li vi profesorica?”
– izbjegavanje roda (uz postojeće oblike bez binarnosti, moguće je preformulirati rečenice po potrebi da se to postigne)
– korištenje smiksanog oblika tipa “Nemo je izvođač’ica koja’i je nastupila’o na Eurosongu” (tu može i u većini slučajeva bez apostrofa i/ili umjesto apostrofa može i donja crtica npr.),
– miksanje/nasumično “Nemo je izvođačica koji je nastupila na Eurosongu”
– neke osobe koriste i srednji rod uz nove završetke, npr. “Nemo je izvodjašče koje je nastupilo na Eurosongu” – ovaj oblik zasad možda najmanje preporučujemo jer je mnogima i dalje dehumanizirajuće
– zvjezdica umjesto završetka, npr. “Nemo je izvođač* koj* je nastupi* na Eurosongu”
– i gdje se može, koristiti ime umjesto zamjenice ili vremenske oblike koji izbjegavaju rod, poput aorista, odnosno odabrati jedan pristup.