Zlatarska gradonačelnica i saborska zastupnica Jasenka Auguštan – Pentek u jučerašnjoj pojedinačnoj saborskoj raspravi pred kolegama zastupnicima apostrofirala je riječi premijera Andreja Plenkovića koji je izjavio da pitanje indeksa razvijenosti jedinica lokalne samouprave treba doraditi.
Auguštan – Pentek istaknula je ovdje primjer susjedne Slovenije koja ima 14 pokazatelja koji se gledaju kako bi se moglo pravedno vidjeti koji su krajevi koliko razvijeni.
‘Trebalo bi biti ravnomjerno’
– Kod nas dolazimo do toga da neke jedinice lokalne samouprave, kao općine u Krapinsko – zagorskoj županiji, imaju indeks razvijenosti jednak kao i neki gradovi uz obalu, no infrastruktura i društvena infrastruktura koja je preduvjet ostanka mladih, definitivno nije jednako i ravnomjerno razvijena. To govorim zato jer dolazimo do toga da se pomažu, i pritom nemam ništa protiv, brdska i otočna područja, kojima se daju dodatni bodovi ili posebni natječaji. Također, imamo gradove središta županija koji dobivaju sredstva po ITU mehanizmu. Međutim, dolazimo do problema da oko 50 jedinica lokalne samouprave ne pripadaju nikamo i bojim se da takvim mjerama njihov razvoj može biti zaustavljen, a trebao bi biti ravnomjeran kako se stalno ističe – naglasila je Auguštan – Pentek.
– Kada govorimo o indeksu razvijenosti, govorimo i o brdsko – planinskom prostoru. Svi znamo kakva je konfiguracija terena Krapinsko – zagorske županije, no samo osam jedinica lokalne samouprave ima status brdsko – planinskog područja – dodala je.
Predlagalo se ministru da bi to svakako trebalo revidirati, istaknula je Auguštan – Pentek.
– Tu bi svakako trebalo uključiti područja na razini naselja. Ne postoji niti jedan grad ili općina u mojoj županiji, Krapinsko – zagorskoj, a da na svom teritoriju nemaju naselja koja se po konfiguraciji terena ne nalaze na brdskom području. Kada bi ušli u tu kategoriju, otvorilo bi im se više mogućnosti – istaknula je.
Vrtići
Potom se osvrnula na problem s vrtićima.
– Istaknuto je da će se do 2030. godine osigurati mjesto u vrtiću za svako dijete. To je pohvalno, no ako pogledamo koliko daleko možemo doći u gradnji vrtića sa sredstvima NPOO-a, mi s tim novcima možemo izgraditi tek 30 posto vrtića. Ostalo bi se jedinice lokalne samouprave trebale zadužiti. Tu dolazimo do problema njihovih fiskalnih kapaciteta. Nigdje nisam vidjela da će se to promijeniti u korist jedinica lokalne samouprave koje bi mogle izgraditi te vrtiće sredstvima EU, a ne vlastitim sredstvima, odnosno sredstvima svojih građana – rekla je Auguštan – Pentek i dodala:
– Također, navodi se da će se 100 milijuna eura godišnje izdvajati za sufinanciranje rada vrtića, a u korist roditelja. Ako gledamo ekonomske cijene vrtića, one su otišle u nebo zbog troškova inflacije i nama to sigurno nije dovoljno za plaće u dječjim vrtićima. Trebali ste uzeti prijedlog SDP-a gdje je trebalo dio sredstava, kao i za školstvo, preuzeti Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, a posebno od četvrte godine kako bi odgajatelji također imali adekvatne plaće i uvjete, da nije sve na jedinicama lokalne samouprave – zaključila je.