Udomiteljstvo kao takvo je kroz povijest bilo izuzetno prisutno, mogli bismo reći i bitan dio društva jer, sjetimo se samo ‘Pet dobrih careva’ iz rimskog doma, koji su mahom prošli udomiteljstvo, a one koji su naslijedili titule bolje ne spominjati.

Čin udomiteljstva se nastavio i u moderno vrijeme pa tako imamo i primjer najvažnijeg njemačkog književnog djela 20. stoljeća ono Bertolta Brechta gdje u “Kavkaskom krugu kredom” radi parabolu o seljanki koja postaje bolji roditelj bebi od njezinih bogatih bioloških roditelja.  

Sve ovo nas je potaklo posjetiti uoči Međunarodnog dana udomitelja, Zavod za socijalnu skrb u Krapini, kako bismo saznali konkretne podatke o situaciji s udomiteljstvom s obje strane, one koji čekaju na udomitelja te one koji žele postati udomitelji. A u Zavodu su nam skrenuli pozornosti kako su upravo nedavno oformili poseban udomiteljski tim koji će dodatno pomoći rješavanju svih nedoumica kako bi se potencijalni udomitelji lakše odlučili na tu bitnu odluku.  

66 udomiteljskih obitelji

– Doduše, teško nam je govoriti o točnom broju djece koja čeka na smještaj, ali možemo reći kako je potreba itekako velika, a broj postojeći udomiteljskih obitelji mali. Konkretnije, u Krapinsko – zagorskoj županiji imamo 66 udomiteljskih obitelji, s time da je 20 njih srodničkih odnosno djed ili baka su preuzeli ulogu udomitelja za unuka ili teta za nećaka  – objašnjava nam Lidija Horvat.

Situacije kad je potrebno udomiti nekog, bilo to dijete ili odrasla osoba, nikad ne proizlaze iz nečeg lijepog, već su to roditeljske nebrige, zlostavljanja, poremećeni obiteljski odnosi, ali kako nam ističe Lidija Horvat, zamjenske udomiteljske obitelji ipak najsličnije ‘pravoj’ obiteljskoj zajednici te su samim time prirodniji smještaj nego ustanove.  

– Za svakog tko bi htio postati udomitelj najbitnija je motivacija. Naravno, tu je i onaj zakonski aspekt, jer osoba treba biti punoljetna,hrvatski državljanin s prebivalištem ovdje, imati odgovarajuće stambene uvjete, kod prvog podnošenja manje od 60 godina. Uz to treba imati poslovnu sposobnost i završeno srednjoškolsko obrazovanje. S druge strane, bitno je da u obitelji nema zapreka poput onih koje su dovele do situacije za potrebom takvog smještaja – govori nam Horvat, dodajući kako udomitelj može biti i samac.  

Napomenuli smo kako se udomljuju i odrasle osobe, a ne samo djeca, jer svjedočimo kako sve više starijih ostaje samo, a s godinama dolaze i određene bolesti pa se više ne mogu sami brinuti o sebi. Tako da, potencijalni udomitelji sami biraju koga žele udomiti, ali u oba slučaja bitno je postići zajedništvo.  

– Valja istaknuti kako se primaju dvije vrste naknada, to jest opskrbnina, koja podmiruje troškove života korisnika, a druga za rad, trud kod zbrinjavanja. Sve ovisi o dobi ima li zdravstvenih teškoća ili drugih problema, pa tako naknada kreće od 404 za dijete do tri godine te sve do 456 eura za mlađu punoljetnu osobu. Kod odraslih je to od 360 do 400 eura, ovisno koliko je osoba pokretna. Naknada za rad je pak 216 za djecu u  160 eura za odrasle. Udomiteljstvo se može obavljati i kao zanimanje pa je i naknada veća, odnosno 640 eura – kazala je Horvat dodajući kako je moguće udomiti do troje djeca, a naravno ovisno o situaciji može više jer se u pravilu braća ne razdvajaju, dok odraslih osoba može biti najviše četvero. Naravno, samci mogu udomiti nešto manje osoba.  

U Hrvatskoj puno ljudi iz svih sektora pati od birokracije, pa kako taj dio procesa ne bi bio prepreka, Lidija Horvat ističe kako se prolazi zapravo samo jedan postupak.  

– Potencijalni udomitelji prolaze postupak ovdje u županijskoj službi u Krapini, gdje podnose zahtjev te obavljaju razgovor, a mi izlazimo na teren kako bismo se uvjerili u podobnost stambenog prostora. Kad jednom zadovoljimo zakonske uvjete, udomitelji prolaze edukaciju te se nakon toga dobiva rješenje o dozvoli i primanju na smještaj – rekla nam je Horvat, koja je pritom istaknula kako se zakonski dio iznimno brzo riješi, a edukacija traje 40 sati. Uz to, kaže kako se kroz razgovor najbolje vidi tko bi si s kim pasao.  

Svijetli primjer

Za kraj, u Zavodu su nam skrenuli pozornost na jedan od svijetlih primjera kad je udomiteljstvo preokrenulo kompletnu situaciju ne samo na bolje, nego na izvrsno.  

– Imali smo jednog dječaka od pet godina koji je već patio od sporijeg razvoja govora, a većinu vremena je provodio na mobitelu. Tek dolaskom u udomiteljsku obitelj i veći angažman udomiteljice, kao i cijele njezine obitelji on je počeo napredovati toliko da je dostigao vršnjake, a uz to postao ravnopravnim članom obitelji. Povezao se s djecom udomiteljice koja su bila njegove dobi te su ga uključili u svakodnevni ritam, obiteljska okupljanja pa je imao čak i prvu rođendansku proslavu i put na more. Bitna je ta struktura jer se tako uče dobri načini roditeljskog funkcioniranja koji oni zatim mogu prenijeti danas sutra na svoju obitelj – zaključuje Lidija Horvat.

Ako želite saznati više informacija ili razmišljate udomiteljstvu možete se javiti Zavodu bez obaveza jer kako su nam rekli oni su tu za sva pitanja i rješavanja dvojbi na kontaktu: Tim za udomiteljstvo pri Hrvatskom zavodu za socijalni rad Županijska služba KZŽ, D. Domjanića 5 Krapina, email: [email protected] ili 049/492-127, 0991638109.