Šuga ili svrab prisutna je diljem svijeta i pogađa ljude svih dobi, rasa i društvenih klasa te nije povezana s lošom higijenom. Zarazna je bolest kože koju uzrokuje grinja, a unazad nekoliko godina povećana je pojavnost svraba, piše Regionalni tjednik.
Potvrđeno nam je to i u međimurskom i varaždinskom Zavodu za javno zdravstvo, a nedavno su i epidemiolozi Krapinsko – zagorske županije upozorili na moguću epidemiju, odnosno brzo širenje.
Uočena pojava
– Uočili smo povećanu pojavnost svraba u posljednjih par mjeseci u Krapinsko – zagorskoj županiji, kao i na razini cijele zemlje – stoji u nedavnoj objavi Zavoda za javno zdravstvo KZŽ. U međimurskom zavodu kažu nam da je i u toj županiji slična situacija.
– U Međimurskoj županiji je od 1. siječnja do 15. svibnja 2024. prijavljeno 120 slučajeva svraba, dok je u 2023. godini bilo ukupno prijavljeno 239 slučajeva, što je značajno više nego proteklih godina – kažu u međimurskom Zavodu.
Pojašnjavaju što može biti i uzrok tome.
– Povećanje oboljelih od svraba je dijelom razlog to što je riječ bolesti koja se javlja sezonski i ciklično, a često je i uzrok grupiranja u obiteljima i kolektivima. Drugi mogući razlog je i to što je u 2023. godini ukupno prijavljeno 3-4 puta više zaraznih bolesti nego u godinama pandemije COVID-a, a za gotovo 40 -50 % više nego u godinama prije pandemije. Značajnije povećanje broja prijavljenih zaraznih bolesti u 2023. godini je i iz razloga što je početkom te godine svim liječnicima primarne zdravstvene zaštite omogućena od strane HZJZ-a direktna prijava putem informatičkog programa, te je stoga i prijavljivanje jednostavnije i kvalitetnije – kažu nam Višnja Smilović, dr. med., spec. Epidemiolog, voditeljica Djelatnosti za epidemiologiju zaraznih bolesti te kroničnih nezaraznih bolesti.
U Varaždinskoj županiji ima manje prijavljenih slučajeva svraba. Tako ih je primjerice u 2023. godini ukupno bilo 34, dok je ove godine u razdoblju od siječnja do svibnja prijavljeno 44 slučajeva svraba, potvrdila nam je Katica Čusek Adamić dr. med. Spec. Epidemiologije, voditeljica Epidemiološke djelatnosti na Zavodu za javno zdravstvo Varaždinske županije.
Bolest se prenosi izravnim kontaktom kože na kožu, spolnim odnosom i spavanjem u istom krevetu, a rijetko preko rublja, odjeće i posteljine. Izravni kontakt kože na kožu s oboljelim od klasičnog svraba smatra se rizičnim za prijenos bolesti ako je trajao 5-10 minuta i naziva se još bliski ili tijesni kontakt.
Moguć prijenos
Uobičajeno rukovanje ili zagrljaj kod klasičnog svraba ne smatra se rizičnim, za razliku od krustoznog svraba kod kojeg je rizično i kratkotrajno rukovanje ili zagrljaj, a moguć je i prijenos bolesti kupanjem u bazenima.
Terapiju svraba potrebno je provesti kod oboljele osobe i preventivni tretman skabicidom svih osoba koje su bile u bliskom kontaktu (obitelj, spolni partneri, duže posjete i sl.) bez obzira na to imaju li simptome i znakove svraba ili ne. Kod svih kontakata bez znakova bolesti, potrebno je provesti jednokratan tretman skabicidom u propisanom trajanju, istovremeno (unutar 24 sata). Kod oboljelih se terapija ponavlja nakon 7-10 dana.
Kod liječenja svraba neizostavne su mjere čišćenje radi eradikacije parazita iz doma.
