Nakon potresa nema Zagrepčanina koji nije želio imati u vlasništvu nekretninu u novogradnji. Možemo zaključiti da se u to vrijeme novija gradnja jako popularizirala, a sve na konto statike i kvalitete same nekretnine. Novogradnja je i prije potresa bila tražena, no nakon potresa potražnja se udvostručila. Cijene su “preko noći” skočile. U to vrijeme, kada je u pitanju bila vlastita sigurnost, nikome nije bilo skupo platiti je, piše Poslovni dnevnik.
Današnja situacija je takva da gotovo ne postoji mjesto za gradnju po razumnoj cijeni. S jedne strane, investitor vješto kalkulira kako bi imao što bolju zaradu, a s druge strane, vlasnik parcele s trusnom kućicom nije više “bedak” pa tako i on hoće svoj dio kolača. Investitor će se već snaći jer kako se popularno kod nas kaže – prije nego što se zabije prva lopata, zgrada je već prodana.
Najnoviji podaci Porezne uprave, koji su vidljivi u sustavu e-nekretnine, pokazuju kako je Zagreb u prvom tromjesečju 2024 godine zabilježio rekordan pad prodaje građevinskih zemljišta! Ono što je još više zabrinjavajuće jest da je to prvi takav pad u posljednjih osam godina. U tih osam godina dogodilo se i nekoliko rekordnih situacija.
Tako, primjerice, prema prikupljenim podacima Porezne uprave, prodaja građevinskih zemljišta konstantno je rasla i dosegla vrhunac u prvom kvartalu 2019. godine od čak 45 posto (u odnosu na isto razdoblje godinu prije). Impresivan rast se dogodio i u prvom tromjesečju 2021. godine od 39 posto (naspram prvog kvartala 2020 godine).
No ove godine dogodio se šok. Ove godine u prvome tromjesečju zabilježen je pad od nevjerojatnih 20 posto. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), također je zabilježen i pad izdavanja građevinskih dozvola, no to nije toliko šokantno s obzirom na to da se uspoređuje s rastom od svega tri posto godinu ranije. U ekonomskom prodajnom ciklusu, svaki negativni trend se osjeti s određenim vremenskim razmakom, stoga očekujem da će spomenutih 20 posto pada transakcija osjetno utjecati na broj kupoprodaja u godišnjem prosjeku.
U predmetnom padu, naravno, najviše utječe Zagreb. No prema prikupljenim podacima, prednjače Split, Rijeka i kompletna Istarska županija što jasno potvrđuje pad od 36 posto. Postavlja se pitanje – radi li se o padu malih ili velikih projekata jer ako se radi o krucijalnim projektima za lokalno stanovništvo, taj udarac će za nas biti višestruko jači s odmakom od godinu do dvije. Ako se, pak, radi o strancima koji grade luksuzne objekte i manja apartmanska naselja koje kupuju pretežito nerezidenti, možda je to i dobro za nas jer nam treba jedno dobro resetiranje, zaključuje Poslovni. v
