Skupljači vrganja do sada se ove godine i nisu pretjerano usrećili. Dok su se mnogi u isto vrijeme prošle godine iz šuma vraćali s punim traktorskim prikolicama i bunkerima automobila, ove se godine tek rijetki mogu pohvaliti da su pronašli značajnije količine vrganja. Doduše, hvalisanje pronalaskom većih količina vrganja pa i ostalih vrsta gljiva baš i nije najpametnije, pošto je dopušteno skupiti tek tri kilograma za vlastite potrebe, piše Podravski list.
A do 20. lipnja ove godine izdano je sveukupno 596 dozvola za skupljanje nedrvnih šumskih proizvoda za područje kojim gospodari Uprava šuma podružnica Koprivnica, izvijestili su nas iz Hrvatskih šuma. Deset najzastupljenijih proizvoda za koje se tražila dozvola na tom području bili su vrganji (545 dozvola), ostale gljive (470), lisičice (427), pitomi kesten (352), mrka trubača (287), prosenjaci i puze (243), smrčak (243), rujnice (205), medvjeđi luk (152) i gljive truležnice (147).
– Za osobne potrebe dnevno se može skupiti do tri kilograma plodišta nadzemnih gljiva, do 0,1 kg lišaja, do ukupno pet pojedinačnih komada podzemnih dijelova biljaka, do ukupno dva kilograma stabljika s listovima i cvjetovima biljaka, do ukupno jedan kilogram listova biljaka, do ukupno jedan kilogram cvjetova biljaka, do ukupno 0,5 kilograma sjemena biljaka, do ukupno deset kilograma plodova biljaka, do ukupno 0,5 kg pupova biljaka, jedan busen mahovine, do ukupno dva kilograma češera, do ukupno pet kilograma crnogoričnih grana, do ukupno pet kilograma grana za obruče i košare, do ukupno pet kilograma humusa, do ukupno pet kilograma treseta, do ukupno 10 mililitara smole, do ukupno pet kilograma šušnja i listinca – ističu iz Hrvatskih šuma i napominju da je izrada dozvole za skupljanje nedrvnih šumskih proizvoda besplatna, kao i da je za svaku podružnicu potrebno napraviti novu dozvolu, a lista proizvoda na dozvoli može se nadopunjavati.
I dok su Hrvatske šume zadužene za izdavanje dozvola koju svatko vrlo lako može ishoditi na njihovim stranicama, Državni inspektorat je taj koji kažnjava one koji u “berbu“ krenu bez dozvole. A kazne nisu nimalo bezazlene, jer predviđene kazne za skupljanje zavičajnih divljih vrsta kao što su vrganji ili kesteni iznose od 3320 do 26.560 eura za pravnu osobu, od 930 do 3984 eura za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi te od 1328 do 5312 eura za fizičku osobu obrtnika.
– Inspekcija zaštite prirode u protekle je dvije godine na području Republike Hrvatske pokrenula 12 prekršajnih postupaka zbog prodaje divljih gljiva (uglavnom vrganji i lisičice) protiv fizičkih osoba koje su prodavale gljive bez dopuštenja nadležnog tijela – ističu iz Državnog inspektorata.
