Ultraprocesirana biljna hrana, koja u svijetu postaje sve popularnija kao zamjena za hranu životinjskog podrijetla, povezana je s bolestima srca i skraćenjem života, pokazalo je novo istraživanje. Brojne studije pokazale su da prehrana utemeljena na bilju smanjuje krvni tlak, štiti od srčanih bolesti i usporava starenje, piše Index.
Zdravlje ljudi i planeta
Međutim, novo istraživanje, objavljeno u medicinskom časopisu The Lancet Regional Health Europe, pokazuje da ultraprocesirana biljna hrana kao što su grickalice, čips ili biljni odresci može povećati rizik kardiovaskularnih bolesti i skratiti život.
Čelnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je tijekom COP28, UN-ovog summita o klimi koji je održan u Dubaiju u prosincu 2023., da je prelazak na više biljnu prehranu “ključan” za zdravlje ljudi i planeta.
Prema istraživanju Instituta mrežnih znanosti Sveučilišta Northeastern iz 2024., ultraprocesirana hrana čini oko 73 posto opskrbe hranom u SAD-u, piše Index.
No hrana biljnog podrijetla također može biti ultraprocesirana. Nutricionisti već duže upozoravaju da prelazak na biljnu prehranu ne može imati iste dobrobiti ako će njezin bitan dio činiti biljni junk food.
Nutricionistica Maja Ljubas, voditeljica savjetovališta Nutriom, kaže da je važno razlikovati cjelovitu biljnu prehranu od biljne prehrane bazirane na ultraprocesiranim biljnim namirnicama, biljnom fast foodu i gotovim jelima.
Rizik
– One su dijametralno suprotne i imaju potpuno suprotan učinak na naš organizam. Dok cjelovita biljna prehrana smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tip 2 te nekih oblika raka, ultraprocesirana biljna prehrana može povećati rizik od ovih oboljenja – tumači.
Prema stupnju prerađenosti namirnice su svrstane u četiri kategorije:
1) neprerađene ili minimalno obrađene namirnice (svježe, sušeno ili smrznuto voće ili povrće; žitarice, brašno i tjestenina; pasterizirano ili obično mlijeko, obični jogurt, svježe ili smrznuto meso);
2) prerađeni kulinarski sastojci (šećer, ulja, maslac i sol);
3) prerađene namirnice (povrće u slanoj vodi, sir, jednostavni kruh, voće u sirupu, konzervirana riba) i
4) ultraprocesirani proizvodi (gazirani napici, slatki ili slani pakirani snackovi, slatkiši; pakirani kruh i peciva; rekonstituirani mesni proizvodi i prethodno pripremljena smrznuta ili trajna jela).
Rezultati su pokazali da su većinu visoko procesiranih biljnih namirnica koje su ispitanici konzumirali činili pekarski proizvodi, grickalice i gazirani napici, odnosno namirnice kao što su pakirani kruh, peciva, kolači, keksi, čips i napici sa šećerom.
Ljubas kaže da oznaka plant-based ili vegan ne znači automatski da se radi o zdravijoj namirnici, odnosno o boljem izboru za naše zdravlje.
