Danas su i službeno krenula događanja povodom 59. Tjedna kajkavske kulture u Krapini. Najprije je ispred Festivalske dvorane otvorena izložba dječjih likovnih radova.
Na ovogodišnji je natječaj pristigao 741 rad iz 69 osnovnih škola iz 10 županija diljem Hrvatske, a ovaj impresivan odaziv svjedoči o interesu i predanosti mladih umjetnika prema likovnom izražavanju i očuvanju kulturne baštine.
Okupljene je ispred Društva za Kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina, prosudbene komisije za odabir dječjih likovnih radova, te ispred suorganizatora, Pučkog otvorenog učilišta Krapina, pozdravila Ana Grđan te im svima, a posebice malim umjetnicima, poželjela dobrodošlicu.
‘Naša baština živi’
– Ovaj tjedan slavimo sve što našu kajkavsku baštinu čini posebnom, a današnja izložba je dokaz da ta baština živi i raste s našom djecom. Okupili ste se u velikom broju, a to nam svima pokazuje koliko su nam važni mali umjetnici. Pokazujete izniman talent, kreativnost i ljubav prema kajkavskom kraju i običajima, a radovi koji se ovdje nalaze odražavaju bogatstvo naše zajedničke kulture, ali i iznimne individualne sposobnosti njihovih autora – rekla je uvodno Grđan.
Prosudbena komisija odabrala je 260 radova izvedenih raznim tehnikama poput tempere, gvaša, akvarela, pastela, kolaža, ugljena, tuša i olovke, a radovi uglavnom prikazuju zagorske pejzaže, tradicionalne dječje igračke i licitare.
– Dječji likovni izričaj i stvaralaštvo jedinstveni su prozor u svijet dječje mašte, emocije i percepcije, a ono što dječje likovno stvaralaštvo čini posebnim jest iskrenost i sloboda izražavanja te neopterećenost pravilima i normama. Djeca stvaraju spontano i intuitivno, bez straha od pogreške, stoga su njihovi radovi svježi i originalni – dodala je Grđan te uputila posebne zahvale učiteljima, mentorima i roditeljima koji su radili s djecom.
Župan Željko Kolar izuzetno je zadovoljan velikim brojem pristiglih radova.
– To govori o našoj svijesti i potrebi da očuvamo našu kajkavsku kulturu i baštinu. Hoće li to biti kroz pjesmu, prozu, sliku… to je svejedno. Bitno je da smo svjesni svog identiteta i da sačuvamo tradiciju koju smo naslijedili od naših predaka. Kajkavski govori više od jedne trećine Hrvata i na to trebamo biti ponosni, a mi u Krapini i Krapinsko – zagorskoj županiji smo na to posebno ponosni jer je tu kod nas centar kajkavske kulture i kajkavske riječi – poručio je Kolar i proglasio izložbu otvorenom.
Potom je u 17 sati na Trgu Ljudevita Gaja održan Dječji korzo, a onda je upriličeno i svečano otvaranje najpoznatijeg i najveselijeg tjedna u gradu Krapini. Dobrodošlicu je najprije svima uputio domaćin, krapinski gradonačelnik Zoran Gregurović.
‘Dobro mi došel prijatel’
– Dobro došli u srce Hrvatskog zagorja, prijestolnicu ‘kaja’, našu prelijepu Krapinu. ‘Kaj’ nije samo riječ, ‘kaj’ nije samo govor, možemo reći da je ‘kaj’ i način života. Kroz ovaj tjedan ima puno sadržaja, a kruna je svakako Festival kajkavskih popevki, no ono što je bitnije je ovo što se održava danas, ova djeca, jer su upravo oni garancija da će ‘kaj’ opstati i dalje živjeti. ‘Dobro mi došel prijatel, dobro došli u Krapinu’ – rekao je Gregurović.
Predsjednik Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo koje je glavno i odgovorno za organizaciju Tjedna kajkavske kulture Damir Novina, podsjetio je da Društvo postoji još od 70-ih godina.
– U to smo vrijeme shvatili da nije dovoljno da u Krapini imamo samo festival te da, ako želimo nešto napraviti za kajkavsku riječ, kajkavsku popevku i promicanje i očuvanje tradicije, treba to biti puno opsežnije. Tako se rodio Tjedan kajkavske kulture u sklopu kojeg Društvo organizira brojna događanja koja drže tu kajkavštinu i našu tradiciju. Naravno, vrhunac nu sam Kajkavske popevke, imamo preko 2000 pjesama u fundusu. U petak su nam Popevke za navek koje bude nostalgiju, ali ih sve više slušaju i mladi, a u subotu nam slijedi Večer novih popevki gdje također imamo velik broj mladih izvođača. Budućnost je već tu, mi stariji pomažemo, savjetujemo koliko možemo, ali vidimo da je budućnost svjetla – poručio je Novina.
Župan Kolar istaknuo je da je ova manifestacija zapravo više od manifestacije.
– Ovdje se već 59 godina okupljamo i slavimo ‘kaj’, našu kajkavsku kulturu i našu baštinu. Zagorje je kroz povijest dalo mnoge velike ljude i dalo ogroman doprinos hrvatskom i kajkavskom identitetu – od politike, kulture, sporta, zabave – nema područja gdje nismo imali sjajne ljude koji su vidjeli malo dalje i radili korak više. Zbog njih, zbog nasljeđa koje imamo, posebno je zadovoljstvo što nam upravo djeca koja nastupaju danas ovdje, daju garanciju da će tako biti i u budućnosti – poručio je Kolar i zahvalio svima koji su sudjelovali u organizaciji, a potom je pozvao sve da ovog tjedna posjete Krapinu.
S velikim veseljem i ponosom otvoren je još jedan Tjedan kajkavske kulture u Krapini, konstatirala je dožupanica Jasna Petek.
– Uvijek je veselo jer su djeca ta koja otvore ovaj tjedan, djeca su naš ponos i djeca su ta koja na najbolji mogući način pokazuju kako se njeguje i čuva naš ‘kaj’. Ovaj je tjedan zaista prepun događanja i svi ćemo se u ovom tjednu naći na nekom od brojnih događanja te pokazati koliko je važno čuvati i njegovati ‘kaj’ – poručila je Petek.
Otvorenju je nazočila i izaslanica ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, Dubravka Đurić Nemec.
– Drago mi je što Ministarstvo shvaća značaj ove manifestacije i što je kontinuirano podupire. Posebno me veseli to što je i nakon 59 godina vidljivo da je manifestacija sačuvala one izvorne elemente i koncepcije kajkavskog načina života, kajkavske tradicije, kajkavskog idioma, jezika. Ono što je za mene kao predstavnicu Ministarstva kulture izuzetno važno jest da programski sadržaji nisu ostali usidreni u prošlosti, nego se razvijaju u skladu s razvojem umjetničkih koncepcija i potrebama publike. Isto tako, primjećujemo da organizatori i publika ovdje kulturu tumače na vrlo širok način. Ona ne obuhvaća samo umjetnički izričaj, već obuhvaća i gastronomiju, enologiju, ali i sport, gospodarske aktivnosti, turističke aktivnosti… Mogli bismo reći da Tjedan kajkavske kulture daje uvid u cijeli kajkavski univerzum – primijetila je Đurić Nemec te potom proglasila Tjedan kajkavske kulture otvorenim.