Državni inspektorat 24. rujna počeo je prisilno uklanjati ukupno 43 bespravno sagrađena objekta na području Picika na otoku Krku. Dosad ih je već uklonjeno 15, a ostatak će, ako ih u međuvremenu ne uklone sami vlasnici, biti riješen narednih dana, piše Jutarnji list. 

Time je, nakon više od 20 godina počelo rušenje najvećeg ilegalnog naselja na otoku, gdje su vlasnici na malim poljoprivrednim česticama, usred stoljetne šume, postavili kontejnere, kamp-kućice, šatorske nadstrešnice i druge montažne objekte koji su im služili kao vikendice. Za više od 300 obitelji, pretežno iz sjeverne Hrvatske, Picik je dosad bio mali ljetni raj, no kako je naselje koje je formirano već u startu bilo ilegalno, vlasnici su posljednjih godina pokušavali legalizirati svoju imovinu. Budući da za to nije bilo pravnih temelja, dobili su odbijenice i izdani su im nalozi za uklanjanje. 

Objekte koje dosad nisu uklonili njihovi vlasnici sada uklanja izvođač, kojeg je angažirala inspekcija, a vlasnici će morati snositi troškove uklanjanja. No tu nije kraj njihovim problemima jer bi, sudeći prema odgovoru koji je Jutarnji dobio od Državnog inspektorata, mogli i kazneno odgovarati zato što su ilegalno gradili na području koje se smatra obalnim pojasom, dakle unutar jednog kilometra od obalne linije. 

Terene na Piciku vlasnici su počeli kupovati prije dva desetljeća, računajući da će ih moći prijaviti kao maslinike, a montažne objekte kao ostave za alat. Međutim, prema propisima Grada Krka, za tako nešto minimalna površina mora biti 10.000 kvadrata, dok se na parcelama od tisuću kvadrata, kakve su na Piciku, ne može ništa ni postaviti ni graditi. 

Naravno, u maslinicima od 10.000 kvadrata i više takvi objekti doista i moraju služiti za držanje alata i strojeva, a ne za smještaj ljudi. Svejedno, na Piciku su nicali montažni objekti i kamp-kućice i do sredine dvijetisućitih već ih je bilo tridesetak, a priča o naselju s jeftinim terenima širila se usmenom predajom, mahom među stanovnicima Hrvatskog zagorja, Zagreba i okolice i Međimurja, tako da su se iz godine u godinu prodavali i parcelirali novi tereni. 

Do današnjeg dana Picik je postao naselje na oko 250 tisuća četvornih metara s 28 čvrstih, zidanih objekata, 181 montažnom kućom i 88 kamp-kućica u kojem je ljeti boravilo tristotinjak obitelji. 

 – Ovo je kraj naše avanture – rekla je jedna od ogorčenih vlasnica. 

Vlasnici se još uvijek nadaju da će žalbe koje su podnijeli na odbijenice legalizacije biti prihvaćene te da će odluke biti okrenute u njihovu korist, a smatraju i da ih se diskriminira zato što su “sjevernjaci”, no kako stvari zasad stoje, gotovo je s ljetovanjima na Piciku.