Ukupno 46,2 posto građana nezadovoljno je priljevom stranih radnika – 29,7 posto ih iskazuje djelomično nezadovoljstvo, a 16,5 izrazito, piše Jutarnji list.
Rezultati najnovijeg istraživanja, provedenog od 14. do 22. rujna na nacionalnom uzorku od tisuću ispitanika, s druge strane pokazuju da je 9,8 posto Hrvata djelomično zadovoljno prisutnošću inozemne radne snage, a samo 1,3 posto potpuno je zadovoljno. Dakle, tek 11,1 posto građana smatra da je prisutnost stranih radnika u Hrvatskoj pozitivna. Preostali nemaju određeno mišljenje, nisu ni za ni protiv.
Kao glavni razlog nezadovoljstva prisutnošću inozemnih radnika građani navode velike kulturne razlike između “njih” i “nas”, kao i povećanje stope kriminala uslijed priljeva stranih radnika. Čak 70 posto građana koji ne podržavaju prisutnost inozemnih radnika smatra da će to povećati stopu kriminala u zemlji, dok ih 68 posto navodi (i) kulturne razlike kao razlog zbog kojeg strani radnici nisu dobrodošli.
Također, 46,2 posto građana koji su nezadovoljni inozemnom radnom snagom smatra da stranci snižavaju cijenu rada za domaće radnike, dok 47,3 posto njih vjeruje da se smanjuje mogućnost zapošljavanja domaćih radnika. Muškarci su u većoj mjeri nezadovoljniji prisutnošću stranaca u Hrvatskoj: čak 55,1 posto muškaraca nije zadovoljno suživotom sa stranim radnicima, dok to mišljenje dijeli 37,3 posto žena, pokazuje istraživanje koje je proveo Institut za istraživanje migracija u suradnji s agencijom za istraživanje tržišta i analizu medija Medianet.
Mlađi građani mnogo manje su nezadovoljni prisutnošću stranaca na domicilnom tržištu. Tako je 29,1 posto ispitanika u dobi između 18 i 29 godina izrazilo nezadovoljstvo prisutnošću inozemnih radnika. Nasuprot njima, čak 54 posto građana u dobi od 46 do 65 godina nezadovoljno je stranim radnicima u Hrvatskoj. Sličan postotak nezadovoljstva imigrantima prisutan je i među osobama starijima od 65 godina.
Rezultati istraživanja odgovaraju rezultatima sličnih istraživanja provedenih u Ujedinjenom Kraljevstvu, Belgiji, Nizozemskoj, Njemačkoj, Danskoj i drugim državama, kaže voditelj istraživanja Ivan Balabanić s Instituta za istraživanje migracija.