Gotovo i da nema osobe u Hrvatskom zagorju koja nije čula za legendu o Veroniki Desinićkoj, no ono što je posebno intrigantno je da ni u Hrvatskoj nema osobe koja za nju nije čula. Uz to, postala je inspiracija brojnim umjetnicima iz gotovo cijele Europe.
Iz tog je razloga prije 10 godina ova legenda iz Velikog Tabora zaštićena kao nematerijalna kulturna baština, a to je bio povod izložbe koja je u petak svečano otvorena u najpoznatijem dvorcu u Krapinsko – zagorskoj županiji.
Nesretna ljubav
Prije samog otvorenja, ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja Jurica Sabol istaknuo je o kakvoj se zapravo priči radi.
– Nesretna je to priča jedne ljubavi, no na sreću danas je ipak sretan dan jer možemo otvoriti lijepu izložbu koja se tematski najuže veže u Dvor Veliki Tabor koji je zaštićeni spomenik nulte kategorije – kazao je ravnatelj Sabol čestitavši autorici Nadici Jagarčec na realizaciji.
Dožupanica Jasna Petek ovom prilikom istaknula je da je ova legenda posebno važna, otkrivši kako će uzeti i par knjižica tiskanih uz izložbu svojim unucima.
– Za Krapinsko – zagorsku županiju je izuzetno važan Dvor Veliki Tabor i legenda o Veroniki jer ga čini živim i životnim. Kad god radimo motive prepoznatljivosti, Dvor je upravo taj zbog kojeg nas gosti rado posjećuju. Legenda mi je posebno draga jer se radi o ženi koja je bila hrabra i išla za svojom ljubavlju iako je znala da će završiti tragično. Ta priča ima simboliku i danas – poručila je Petek.
Autorica izložbe Nadica Jagarčec apostrofirala je kako je prije 10 godina legenda upisana u registar kulturnih dobara te su od tada realizirani brojni projekti – izložbe, filmovi, radio emisije – a sve je poprimilo i međunarodni karakter.
– Usmena predaje je svjedočanstvo prošlih vremena te priziva povijesno doba kad su živjeli Veronika iz Desinića i grofovi Celjski. Ona je dio šire europske pripovjedačke baštine, a ljubav, pogotovo nesretna, najčešće je korišteni književni motiv. Izložbom smo htjeli dati povijesni kontekst, ali i prikaz umjetničkih djela koja su nastala pod njenim utjecajem – kazala je Jagarčec dodavši:
Nova tumačenja
– Pojavila su se i nova tumačenja s Veronikom. Nekad smo se šalili kako je jedini ženski lik koji je otkriven – podna ploča, međutim nova tumačenja profesora Darka Periša pretpostavljaju da bi se ženski lik s ploče mogao povezati s Veronikom, odnosno, da je nepoznati majstor bio inspiriran tragedijom te ga je ugradio u zid palasa. Još jedna takva opeka se čuva u Zagrebu. Tu je i novo tumačenje sirene s naših peći, koje bi se moglo povezati s motivom ribe faronike s uzdignutim dvostrukim repom koji se u Sloveniji javlja uz lik svetog Kristofora još od 12. stoljeća. Očito je da ova legenda nije mrtva priča, tko zna što nam donose nove generacije istraživača – poručila je Jagarčec.
Koliko znači cjelokupna priča govori i to kako je izložbu, uime Ministarstva kulture i medija, svečano otvorila Viki Jakaša Borić koja je istaknula zašto je legenda podignuta na višu razinu.
– Riječ je o, kako svi znamo, nesretnoj ljubavi, ali priča je usko vezana za ovaj kraj te je utkana u njegov identitet. Važno je istaknuti kako je riječ o najinspirativnijoj ljubavnoj priči koja je utjecala na stvaralaštvo na području Hrvatske. Upravo je to razlog zašto ta predaja nadilaze lokalne okvire i ima šire dimenzije od nacionalnog značaja. Usmenom predajom prenosila se skroz do romantizma kada postaje inspiracijom umjetnicima i tada nastaju prvi tekstovi na njemačkom jeziku. Nakon toga ta priča ulazi u umjetnički opticaj i postaje baza za neka druga djela koja se bave tom problematikom – kazala je prilikom otvorenja izložbe Jakaša Borić dodavši kako su se Veronikom bavili i stručnjaci iz drugih grana znanosti.
