Društvo Autocesta Zagreb – Macelj proslavilo je jubilarnih 20 godina postojanja, a svečanost je uz prigodni program upriličena u četvrtak u Gornjoj Stubici.
Autocesta je dugačka ukupno 59 kilometara i dio je autocestovne mreže Republike Hrvatske. S jedne strane kreće od čvora Jankomir na autocesti Bregana – Zagreb – Lipovac, a na drugoj se proteže do međunarodnog graničnog prijelaza Macelj prema Sloveniji, u Krapinsko – zagorskoj županiji.
Predsjednik Uprave Autoceste Zagreb – Macelj d.o.o. Miloš Savić istaknuo je kako je koncesija počela 2004. godine, dok je autocesta izgrađena tri godine kasnije, nakon čega kreće upravljanje i održavanje.
– U ovih 20 godina radimo i dajemo maksimum kako bi osigurali siguran promet, a nakon toga i ugodnu vožnju. Aktualna koncesija traje još osam godina tako da imamo planove u skladu s tim. Naša je želja da u suradnji s Ministarstvom prometa završimo projekt izgradnje dionice dužine od 3,7 kilometara u punom profilu. U svakom slučaju ne bismo htjeli otići, a da to ne dovršimo – kazao je Savić naglasivši da se radi o izgradnji druge cijevi tunela Sveta tri Kralja i Brezovica te tri vijadukta za što je procijenjena vrijednost oko 100 milijuna eura.
Inače, prošle je godine tom autocestom prošlo 9,5 milijuna vozila, dodao je Savić.
– Autocesta je nakon izgradnje, 2007. godine, držala brojku od oko 6,6 milijuna vozila. Nakon toga je uslijedila globalna kriza, dolazi do pada prometa i tek 2016. dolazimo na razinu te 2007. godine. Potom slijedi lagani rast, 2019. je bila relativno dobra godina, no uslijedila je pandemija i ponovni pad, više od 30 posto. Nakon završetka pandemije, a prije svega nakon ulaska Hrvatske u Schengen i uvođenja eura, promet ne samo da se vratio na nivo koji smo očekivali, već i više od toga. Ova godina je malo bolja nego prošla i nadamo se da će tako biti i ubuduće – poručio je Savić.
Ispred tvrtke Egis road operations Croatia d.o.o. obratio se predsjednik Uprave Zrinko Hržić, apostrofirajući kako su oni dio svjetske grupacije iz Pariza.
– Spremi smo odraditi sve što se traži, kao što smo i spremni za druge projekte unutar Hrvatske. Isto tako, sudjelujemo u doprinosu lokalnoj zajednici, kako u Zagorju, tako i u Zagrebu. Najavljeni novi sustav naplate cestarina je iskorak, a dogovoreno je da on zaživi u cijeloj Hrvatskoj, pa tako i u našoj koncesiji. Detalji se još trebaju razraditi, ali ugovor je potpisan. Do smanjenja gužvi će sigurno doći, iako se one nikad ne mogu u potpunosti izbjeći – kazao je Hržić.
Župan Željko Kolar kazao je da, iako je ova autocesta Zagorje podijelila na istočni i zapadni dio, s druge strane je Zagorcima omogućila vrlo modernu prometnicu koja nas spaja s Gradom Zagrebom, ali i s graničnim prijelazom Macelj.
– Macelj je zbog autoceste postao najfrekventniji granični prijelaz u Hrvatskoj. Impresivan broj vozila prođe preko prijelaza i preko autoceste. S druge strane, taj tranzit je omogućio i rast turizma na području cijele zemlje. Postali smo ‘vrata’ ulaska turizma u Hrvatsku. Osim toga, nama je kao izvozno orijentiranoj županiji itekako važno da promet roba i usluga bude što sigurniji i bolji – rekao je Kolar pa dodao:
– Drago mi je da se spomenuo puni profil autoceste s oba tunela i tri vijadukta čiju smo inicijativu pokrenuli prije nekoliko godina prema Vladi RH i resornom ministarstvu. I sami smo svi bili svjedoci kolike su se gužve stvarale, a to je onda stvaralo poteškoće u poslovanju naših gospodarstvenika. Vjerujem da će biti sluha, rečeno je da je to zahtjevan i skup projekt, no rekao bih da je itekako potreban. Vjerujem da će biti dovoljno razumijevanja od strane svih i da će se on realizirati – istaknuo je Kolar.
Državni tajnik za željezničku infrastrukturu, promet, elektroničke komunikacije i poštu Žarko Tušek istaknu je kako osobno gleda na ovu temu s posebnim senzibilitetom s obzirom na to kako dolazi iz ovog kraja.
– Hrvatska što se tiče autocesta, uistinu prednjači na razini Europske unije. Kontinuitet upravljanja ovom dionicom je na reprezentativnoj razini te je cesta na najvećoj mogućoj razini što je posebno impresivno, pogotovo gledajući aspekt zelene tranzicije i samoodrživosti autoceste – kazao je Tušek zaključivši kako je društvo AZM saživjelo s društvom kroz koje autocesta prolazi.
