Čovjek koji je po mnogočemu stavio Krapinu, ali i nalazište neandertalaca na svjetsku kartu
SVEČANO OTKRIVANJE: Jedan od najzaslužnijih krapinskih gradonačelnika, Vilibaldo Sluga dobio svoju bistu

Krapinski gradonačelnik s najdužim stažem Vilibaldo Sluga danas je, možemo reći, konačno dobio svoju bistu, ispod nalazišta kojim je upravo on stavio Krapinu na svjetsku kartu antropologije. 

Današnje svečano otkrivanje biste gradonačelniku Slugi došlo je kao šećer na kraju dvomjesečnog obilježavanja nacionalne manifestacije Dana europske baštine, kojoj se svake godine pridruži Muzej krapinskih neandertalaca. 

– Obilježavano 170. godina rođenja Vilibalda Sluge koji je imao neizmjernu ulogu za Hušnjakovo, odnosno naš muzej. Naime, on je s Dragutinom Gorjanovićem – Krambergerom 1904. godine organizirao Međunarodni antropološki skup na koji su došli znanstvenici iz cijelog svijeta kako bi se uvjerili u otkriće. Uz to, Sluga je i osobno otvorio Kneippovu zgradu u kojoj je godinama bio smješten postav starog muzeja – kazao je na otvorenju ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja Jurica Sabol, dodavši kako je samo danas Muzej krapinskog neandertalca posjetilo više od 700 ljudi. 

Autorica skulpture Mirjana Drempetić Hanžić primijetila je kako u Krapini već ima mnogo bista iz 19. stoljeća koje su u mani realizma i secesije pa je otkrila što ju je to privuklo liku Vilibalda Sluge. 

– Vilibaldo, iako nevjerojatno zaslužan za ovaj kraj, ostao je samozatajan. Nema mjesta gdje nije pomogao ljudima, a umro je kao siromah. Dobila sam samo jednu njegovu fotografiju s proslave godišnjice vatrogasnog staža i djelovao mi je je skromno, ali ponosno. Zaslužio je biti ispod ovog nalazišta na njegovoj šetnici, kako bi mu ljudi mogli zahvaliti za sve što je dao Krapini – poručila je autorica Mirjana Drempetić Hanžić. 

Premda su mnogi možda čuli za ime Vilibalda Sluge, dosta njih nije upoznato s detaljima njegovog života pa i da je on bio Zmaj Celjski. Zbog toga je veliki meštar Družbe hrvatskog zmaja prof. dr. sc. Mislav Grgić dodatno apostrofirao njegov značaj i zahvalio Gradu Krapini što je u samo dvije godine njihovu ideju o skulpturi i realizirala. 

Današnji gradonačelnik Krapine, ujedno i saborski zastupnik Zoran Gregurović, istaknuo je pak kako je Sluga rođen u Šentjuru kod Celja, a s 23 godina je došao u Krapinu nakon čega obnaša rukovodeće pozicije u Đurmancu, Desiniću i Ivancu gdje osniva DVD. Zbog toga su danas u Krapini bili i čelnici spomenutih općina i grada Ludbrega.

– Nakon što se vratio u Krapinu, postao je gradonačelnik kraljevskog slobodnog trgovišta i član Dobrovoljnog vatrogasnog društva čiji je član bio 50 godina. Impresivne stvari je napravio u pogledu infrastrukture, doveo je struju i vodu u Krapinu te prve makadamske puteve. Uz to, u njegovo vrijeme izgrađena je nova crkva, Gajev dom, Kneippova zgrada, stubište prema župnoj crkvi i niz drugih stvari – kazao je Gregurović i dodao: 

– Kad se tu na Hušnjakovom iskopavao šoder za te ceste, pronađene su neobične kosti o čemu je obavijestio kraljevsku vladu i oni poslali Krambergera. Iako je rođen u Sloveniji, uvijek je isticao da je Hrvat pa čak i za vrijeme Šestosiječanjske diktature. Tad je i dalje ponosno nosio kao lentu hrvatsku trobojnicu, tako da je krapinsko Vatrogasno društvo izašlo iz zajednice tadašnje vatrogasne zajednice – podsjetio je Gregurović i dodao anegdotu za kraj rekavši se u to vrijeme postajalo Krapincem tako se moralo živjeti minimalno pet godina u Krapini, biti dobrostojeći, imati kuću, ali i biti jedan dan u zatvoru. Kako je to izgledalo, pogledajte u skeču koji su uprizorili glumci Adam Končić i Kristijan Potočki:

Bistu su otkrili Zoran Gregurović, meštar Mislav Grgić i autorica Mirjana Drempetić Hanžić, a blagoslovio krapinski župnik, vlč. Davor Štuljan.

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

NET.HR

IZ HRVATSKE

Kajkavske kronike

Još iz rubrike