Danas se u hotelu Well u Tuheljskim Toplicama održava 13. po redu ‘Interslast’ – internacionalni kongres slastičarstva, sladoledarstva i konditorstva na kojem sudjeluju slastičari iz Sjedinjenih Američkih Država, Paragvaja, Japana, Australije, Izraela, Slovenije i Hrvatske, njih oko 320. Glavna tema kongresa su izvorni slastičarski proizvodi podijeljeni u tri natjecateljske kategorije – pite s orasima i makom, zvjezdice (linzeri) te medvjeđe šape (madaleinsi).
U predstavljanju izvornih hrvatskih kolača sudjeluje 14 udruga žena i društava za promicanje slastičarske baštine iz Krapinsko – zagorske, Varaždinske, Zagrebačke, Karlovačke i Koprivničko – križevačke županije. Krapinsko – zagorska županija i ove je godine pokrovitelj zajedno s Turističkom zajednicom KZŽ te Obrtničkom komorom KZŽ. Inozemni je pokrovitelj ‘Taste of Peace’ iz Izraela, generalni je sponzor Dukat d.d., a suorganizator Podravka d.d. Sponzor mlinskih proizvoda je tvrtka MIP Mlin pekare Sisak d.o.o., a stručni pokrovitelj Hrvatski kuharski savez.
Predsjednik ocjenjivačke komisije Hrvatskog kuharskog saveza Miroslav Dolovčak istaknuo je problematiku slastičarstva u Hrvatskoj te objasnio kako će se danas dijeliti ocjene.
– Ovo je promocija slastičara kojih nedostaje u Hrvatskoj. Kuhara još možete naći, ali slastičara vrlo teško. Sve više slastičarnica se zatvara pa onda ni učenici nemaju kamo na praksu. Moramo se snalaziti na sve moguće načine. Danas ćemo pak ocijeniti prvo izgled jer oko prvo gleda, onda jesu li svi sastojci zastupljeni po receptu i okus koji prevladava. Na ocjenjivanju su pita od maka i oraha, zvjezdice, lincer, šapice koje su tradicionalno kolači koji se rade kod nas – kazao je Dolovčak.
Direktor nakladničke tvrtke ‘Robinson’ Stjepan Odobašić apostrofirao je značaj 13. ‘Interslasta’ na kojem sudjeluje i pet inozemnih zemalja, koje će također prezentirati svoje kolače.
– Mi smo već 11 godina ovdje u Tuheljskim Toplicama, izvrstan ste domaćin i kongres je prihvaćen. Danas imamo 320 sudionika, sve od Dubrovnika do Osijeka, na što smo posebno posebni. Poseban problem u hrvatskom slastičarstvu je taj da trenutno nedostaje oko 300 slastičara, najviše u hotelima, ali i u privatnom sektoru – naglasio je Odobašić.
Najveću pažnju danas imaju domaći kolači.
– Zapravo, nositelji ove priče su gospođe iz raznih seoskih sredina koje imaju recepte svojih baka i koje će ovdje pripremiti te kolače i svi će ih moći kušati. Nažalost, sve je manje mlađih generacija koje naginju pripravcima tih domaćih kolača, tako da smo posebno ponosni što smo uspjeli dovesti gospođe ih pet hrvatskih županija. Ovdje su i neke škole kojima je to stručna ekskurzija, a ove godine na radionici smo naglasak stavili na Zagorje pa će ove godine i nastavnici i učenici iz cijele Hrvatske vidjeti kako se rade zagorski licitari. Ovdje imamo i zagorske igračke i to zato što u svijetu vlada trend da se u slastičarne postave domaće igračke i onda, budući da su djeca najbrojniji posjetitelji slastičarni, oni se s njima igraju, a mi smo ovdje željeli preferirati te domaće drvene igračke, da nemamo onog plastičnog smeća po našim slastičarnama – dodao je Odobašić.
Jedna od inozemnih gostiju je Maki Nagayoshi iz Japana, koja se već dobro udomaćila u Hrvatskoj.
– Danas ću pripremati ‘mochi’, slatkiš iz Japana, što zapravo znači puno sreće. Bit će jako zanimljivo jer je to dosta drugačiji kolač. U Hrvatsku me privukla prvenstveno hrana i to orah koji volimo u Japanu, ali on je ovdje domaći i fantastičan – poručila je Nagayoshi.
Snježana Bošnjak je iz daleke Australije ponijela recept za kolač s mrkvom.
– Prezentirat ću australsku verziju torte od mrkve jer oni imaju puno tropskog voća, dodaju grožđice, ananasa… Preselila sam se u Hrvatsku s cijelom obitelji i bavimo se slastičarstvom, naravno kao svi slastičari malo tu, malo tamo. Dobro je pitanje zašto nedostaje slastičara. Mislim ponajviše jer ljudi žele da im se plati njihov trud, a tu trebaju godine prakse – smatra Bošnjak.
Krapinsko – zagorski župan Željko Kolar svečano je otvorio manifestaciju, naglasivši kako se ove godine predstavljaju licitari, medenjaci i drvene igračke, jer su dio nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a.
– Ovdje su ljudi iz cijele Hrvatske i ima ljudi iz raznih dijelova svijeta i šteta bi bila da ih ne upoznamo s tim dijelom zagorske kulture i tradicije jer ‘Interslast’ je manifestacija koja okuplja širok spektar sudionika, od najboljih hrvatskih kuhara i šefova do stranih vrhunskih šefova koji će iskustva i neke svoje tradicijske kolače predstaviti ovdje u Hrvatskoj. Za nas su vrlo bitna i školska natjecanja u pripremi slastica jer na mladima ostaje budućnost i za to je veliki interes škola čitave Hrvatske. Prestižno je da škola pobjedi na jednom takvom natjecanju i to je dokaz dobrog i kvalitetnog rada s djecom – istaknuo je župan Kolar i dodao kako je jedan od partnera manifestacije Republika Slovenija, a tu su i ljudi koji imaju značajnu ulogu u svojim zemljama što se tiče slastičarstva – deficitarnog zanimanja u Hrvatskoj.
– Hotelske kuće i restorani prate već od drugog razreda djecu i nude im unaprijed neku stipendiju i upoznaju ih s poslovanjem kako bi ih zainteresirali da se jave na natječaje. Sutra imamo sastanak s ravnateljicama i ravnateljima srednjih škola gdje pripremamo novi kurikulum za sljedeću školsku godinu i s obzirom na to da smo napravili novi Regionalni centar kompetencija za ugostiteljstvo i turizam u Zaboku, povećat ćemo upisne kvote za slastičare i u Srednjoj školi Pregrada više neće biti konobara i kuhara nego ćemo sve to prebaciti u Zabok, jer ondje imamo fantastične uvjete i u svemu tome trebamo napraviti jedan iskorak – najavio je župan.
Na ‘Interslastu’ se predstavljaju i udruge iz pet hrvatskih županija, a bave se pečenjem kolača po domaćim receptima.
– Njihovo znanje i iskustvo je ogromno i osim što se obilaze štandovi i prođu te fantastične slastice, mogućnost je da učenici sa svojim profesorima pogledaju i prokomentiraju kolače koje su naše predstavnice udruga pripremile i da vide koje su razlike ili velike tajne malih majstorica i majstora kuhinje kod pripremanja specijaliteta. Očekujemo da će svake godine biti sve više takvih udruga iz svih krajeva Hrvatske, jer one su bitne kao i predavači – zaključio je Kolar.