Danas je u Poduzetničkom inkubatoru Krapinsko – zagorske županije u Krapini održano javno izlaganje prijedloga Zakona o proglašenju Parka prirode ‘Zagorske gore’. Javni uvid u prijedlog tog zakona započeo je 24. rujna i traje još šest dana.
Riječ je o području Ivanščice, Strahinjčice, Maceljske gore, Ravne gore i Bednjanskog kraja, koje je osobito vrijedno zbog svoje prirodne i kulturno – povijesne baštine te obiluje rijetkim biljnim i životinjskim vrstama među kojima su i novootkrivene vrste za floru i faunu Hrvatske. Navedeno područje obuhvaća nešto više od 300 četvornih kilometara, a proteže se kroz pet gradova i devet općina u Krapinsko – zagorskoj i Varaždinskoj županiji. Novi Park prirode ‘Zagorske gore’ bit će trinaesti takav u Hrvatskoj. Podsjetimo, u Varaždinskoj županiji Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije već je organiziralo javno izlaganje prijedloga Zakona o proglašenju Parka prirode.
Ravnatelj Uprave za zaštitu prirode Igor Krajtmajer ističe kako je proglašenje Parka prirode veliko priznanje za ovaj dio Hrvatske.
– Tu se prvenstveno radi o šumama. Gotovo 78 posto parka su šumski ekosustavi vrijednih zagorskih gora, tu ima čitav niz područja ekološke mreže i zaštićenih područja nižih kategorija koje ćemo obuhvatiti. Radi se o održivom razvoju prostora, da ga pokušamo očuvati ovakvog kakav jest, ali da mu damo dodatne mogućnosti razvoja koje do sada nismo imali u fokusu – sportsko – rekreativne i turističke sadržaje. Kad ste u Parku prirode, jednom od najvrednijih područja, to također nosi sa sobom određenu težinu – poručio je Krajtmajer.
Hoće li se što mijenjati vezano uz gospodarske ili poljoprivredne aktivnosti? Evo što kaže Krajtmajer.
– Sva ta područja već jesu područja ekološke mreže i ako govorimo o šumskim ekosustavima, oni i danas prolaze kroz određene postupke dobivanja nekih suglasnosti za gospodarenje. Hvalimo se da gospodarimo šumama na održivi način, da smo certificirani, da su sve naše šume u dobrom stanju, pa onda nema nikakvih prepreka ni kada imate park prirode, identični su postupci koji se i sada prolaze. Što se tiče poljoprivrednih aktivnosti, mi ćemo poticati da one budu održive, da se prelazi na ekološku proizvodnju, sa što manje pesticida, ali to ne znači da se rad ne može nastaviti kao i do sada – kazao je Krajtmajer.
Ravnateljica Javne ustanove ‘Zagorje zeleno’ Dijana Hršak napominje da javna rasprava traje mjesec dana, a ovo izlaganje je sastavni dio postupka.
– Nakon ove procedure, kada se vide komentari nakon javne rasprave te se uvaže i donese finalna granica i opseg cijelog područja, slijedi proglašenje Parka, potom osnivanje nove Javne ustanove i upravljanje ovim prostorom na jednoj višoj razini. Mi imamo u našoj županiji već park prirode, to je Park prirode Medvednica tako da znamo o čemu se radi, na koji način se živi u parku i sigurno da je sa stajališta zaštite prirode ovo jedan pozitivan iskorak za veću brigu o prirodi, s obzirom na to da se radi o prostoru koji je gusto naseljen, ima gospodarsku djelatnost, a nadamo se da će ova zaštita doprinijeti da se ovim prostorom upravlja na bolji način u korist prirode – poručila je Hršak.
Krapinsko – zagorski župan Željko Kolar smatra da je ovo velika šansa za Županiju.
– Mnogi koji se protive proglašenju zaštićenih područja smatraju da oni samo ograničavaju i štite nešto, a mi to gledamo na drugačiji način. Mi smatramo da treba štititi, a da su ograničenja unutar onih okvira koji su u cilju da zaštitimo vrijednosti koje se nalaze u tom prostoru s jedne strane, a s druge strane da omogućimo ljudima koji će živjeti na tom području da mogu kroz ekološku proizvodnju, neku drugu vrstu bavljenja turizmom, privući ljude da dođu u Park prirode i u njemu uživaju. Prostor se štiti ne samo zbog bioraznolikosti i životinja koje su tamo, nego i zbog ljudi koji tamo žive i koji će tamo doći. To vidimo kao prioritet i cilj. Ovo je drugi pokušaj da se na području sjevera Hrvatske proglasi Park prirode, a iz same pripreme je vidljivo da je struka prepoznala taj prostor i da ćemo ovaj puta u tome uspjeti – zaključio je župan Kolar.
