Piše: mag. psych. Sandro Kraljević
Osjećate li se ikad bezvoljno kad se vani spusti sivi oblak, kiša ne prestaje danima, ili se temperatura naglo mijenja? Ako ste se ikad pitali kako je moguće da nam vrijeme toliko utječe na raspoloženje, onda ste vjerojatno iskusili ono što nazivamo meteoropatija. Za mnoge ljude, promjene vremena nisu samo nešto što utječe na planove za vikend – one postaju nevidljivi teret koji nosimo, oblikujući naše misli, energiju i sposobnost da se nosimo s izazovima svakodnevice.
Meteoropatija nije samo “čudan osjećaj“ ili umišljena stvar. Brojne znanstvene studije pokazale su kako su naše tijelo i psihičko stanje vrlo osjetljivi na vanjske faktore poput atmosferskog tlaka, temperature, vlažnosti zraka i količine sunčeve svjetlosti. Na primjer, statistički podaci govore da se u periodima naglog pada tlaka zraka povećava broj poziva hitnoj pomoći i dolazaka u bolnice zbog pogoršanja raznih zdravstvenih stanja. Ako osjetite bolove u zglobovima prije kiše, niste jedini – otprilike 60 posto ljudi s artritičnim bolestima osjeća promjene u svom stanju ovisno o vremenskim prilikama.
Ono što meteoropatiju čini zanimljivom jest njezin dvostruki utjecaj na fizičku i psihološku razinu. S jedne strane, tijelo reagira na promjene tlaka i temperature, dok s druge strane, naša psiha se često nađe pod dodatnim opterećenjem zbog nedostatka energije, bezvoljnosti ili osjećaja tuge. Nije neobično da se u tmurnim jesenskim i zimskim danima povećava broj osoba koje prijavljuju simptome depresije. Epidemiološke studije ukazuju da se sezonska afektivna smetnja (poznata kao SAD – Seasonal Affective Disorder) javlja kod 3-10 posto populacije, ovisno o geografskom području.
Kada govorimo o psihološkim posljedicama meteoropatije, važno je razumjeti da vremenske promjene mogu izazvati cijeli spektar emocija – od blage potištenosti do ozbiljnije anksioznosti. Tijekom dugotrajnih kišnih perioda ili zimi, kada su dani kraći, naš mozak proizvodi manje serotonina, neurotransmitera odgovornog za naše dobro raspoloženje. Istodobno, melatonin, hormon koji regulira san, proizvodi se u većoj količini, što može rezultirati osjećajem umora i bezvoljnosti.
Pitate se kako se možemo nositi s ovim promjenama? Za početak, važno je prepoznati što se događa. Kada primijetite da vam raspoloženje pada čim se vrijeme promijeni, to nije znak slabosti. To je naš organizam koji na svoj način odgovara na vanjske podražaje. Umjesto da se borimo protiv tih osjećaja, pokušajmo ih razumjeti. Jedan od načina kako si možemo pomoći jest izlaganje dnevnom svjetlu. Istraživanja su pokazala da već 30 minuta dnevnog izlaganja prirodnom svjetlu može značajno podići raspoloženje i smanjiti simptome sezonske depresije.
Još jedna važna strategija jest tjelovježba. Redovita tjelesna aktivnost pomaže u regulaciji hormona raspoloženja i smanjenju stresa. Dokazano je da ljudi koji redovito vježbaju imaju manju vjerojatnost za razvoj simptoma meteoropatije. Ako vrijeme ne dopušta aktivnosti na otvorenom, pokušajte vježbati kod kuće ili se uključiti u online tečajeve. Također, prehrana bogata vitaminom D može biti ključna jer nam taj vitamin, poznat i kao “hormon sunca“, pomaže u održavanju stabilnog raspoloženja.
Meteoropatija neće nestati sama od sebe. Važno je preuzeti aktivnu ulogu i poduzeti konkretne korake. Prepoznajte svoje simptome i reagirajte – izložite se dnevnom svjetlu, bavite se fizičkom aktivnošću, pazite na prehranu bogatu vitaminom D. Ako su simptomi i dalje prejaki, obratite se stručnjaku. Meteoropatija jest izazov, ali uz odgovarajuće mjere može se znatno ublažiti.
