Cijene maslaca u veleprodaji dosegle su rekordne iznose, a u Hrvatskoj su rasle najviše u Europi. Istovremeno, trgovinama i supermarketima diljem Starog kontinenta prijeti nestašica maslaca. Europska proizvodnja mlijeka, odnosno poljoprivreda, više nema resursa kao prije i globalna potražnja je veća od ponude, pa zato cijene rastu, piše Jutarnji list.
Nešto bolje bi mogli proći oni proizvođači koji imaju vlastite resurse, samodostatni mljekari koji neće trebati platiti vrtoglave cijene u veleprodaji. No, od oko 8000 tona maslaca, koliko ga se u Hrvatskoj potroši, više od čak 5000 tona dolazi iz uvoza. Najgore će u svakom slučaju proći kupci. Cijena maslaca je 2016. iznosila oko dva eura i deset centa, a sada cijena Dukatova maslaca od 250 grama doseže i četiri eura. Mliječni proizvodi, u koje naravno spada i maslac, u posljednje tri godine poskupjeli su 27 posto.
Podaci Eurostata otkrivaju da će u Hrvatskoj proizvođači za maslac morati platiti 8,49 eura po kilogramu. Maslac je skuplji samo u Češkoj, gdje je njegova veleprodajna cijena 8,58 eura.
Proizvodnja mlijeka u EU porasla je 0,7 posto između siječnja 2023. i srpnja 2024., pokazuju najnoviji podaci EU, no proizvodnja maslaca pala je 1,6 posto, što je povijesno niski rezultat. Proizvodnja sira je pak rasla za 3,2 posto. Resursa očito nema za oboje, a europski proizvođači su se opredijelili za sir.
– Internacionalne cijene maslaca na godišnjoj razini skočile su 68 posto. Riječ je o izuzetno promjenjivom tržištu, te je stoga teško predvidjeti kako će se cijene kretati, no za očekivati je daljnji rast. Potražnja premašuje kapacitete proizvodnje, a valja znati da je već nekoliko godina poljoprivredna proizvodnja Europske unije u padu – smatra Branko Bobetić, direktor gospodarskog udruženja Croatiastočar.
Bobetić tvrdi da su problemi za europske poljoprivrednike započeli nakon odluke EU da zabrani uvoz maslaca u Rusiju, no ne nakon njezine invazije na Ukrajinu 2022., nego nešto ranije.
Samodostatnost pri proizvodnji mliječnih proizvoda, a o kojoj govori i Bobetić, sada se čini nemogućom misijom. No nije tako bilo uvijek. Prije ulaska u Europsku uniju, 2009. godine Hrvatska je imala otkup od 675.000 tona mlijeka, a sama je proizvodila 80 posto mlijeka, što znači da je praktički bila samodostatna. Hrvatska trenutačno ne proizvodi ni 40 posto mlijeka.
